'Budućnost eurozone kao valutne unije - Hrvatska na putu prema euru'

- Ove godine obilježavamo 20. obljetnicu eura. Euro nisu samo kovanice i novčanice koje nosimo u džepu, on je simbol našeg jedinstva, i europskog obećanja prosperiteta i zaštite – izjavio je putem video linka potpredsjednik Europske komisije za ekonomiju Valdisa Dombrovskisa na danas održanoj konferenciji 'Budućnost eurozone kao valutne unije - Hrvatska na putu prema euru' u hotelu Westin u organizaciji Zaklade hrvatskog državnog zavjeta, Zaklade Hanns Seidel te Wilfried Martens Center for European Studies iz Bruxellesa.

- Zaista cijenim vjerodostojni paket mjera koji je dostavila hrvatska vlada kojim će se pripremiti funkcioniranje gospodarstva u sklopu ERM II. Komisija će pratiti napredak Hrvatske u područjima jačanja poslovnog okruženja, rada na dodatnom jačanju mjera vezanih uz upravljanje u javnom sektoru, te jačanju supervizije bankovnog sustava i sprečavanju pranja novca. Ako ispunite sve te uvijete eurozoni bi se mogli priključiti već polovicom iduće godine – dodao je.

Davor Pongračić / CROPIX

Srećko Prusina

Sve prisutne u ime Zaklade hrvatskog državnog zavjeta pozdravio je i njihov predsjednik Srećko Prusina.

- Put prema ekonomskoj i monetarnoj integraciji započeo je još davne 1957 godine. Uvođenje eura kao zajedničke valute bila je ključna komponenta za osnaživanje cijele Europske unije i drago mi je da ćemo i mi uskoro postati dio te zajednice – istaknuo je Prusina.

Davor Pongračić / CROPIX

Klaus Fiesinger

Regionalni direktor njemačke fondacije Hanns Seidel za jugoistočnu Europu Klaus Fiesinger, ovu priliku iskoristio je kako bi Hrvatskoj čestitao na pokretanju ovog važnog koraka. S druge pak strane, bivši slovački premjer Mikuláš Dzurinda, naglasio je koliko je ulazak u eurozonu važan korak za svaku članicu Unije.

- Smatram da se svaka članica Europske unije nada kako će jednog dana postati dio zajedničke valute koja je ujedno i glavni kostur europske ekonomije. Mi smo na našem primjeru vidjeli kako su naši građani nakon dugog procesa na kraju pozitivno reagirali na uvođenje nove valute. Upravo je ukidanje domaće i uvođenje zajedničke valute donijelo pozitivne trendove kako za naše gospodarstvo tako i za građane – istaknuo je Dzurinda.

Davor Pongračić / CROPIX

Mikuláš Dzurinda

Da je Hrvatska odabrala upravo 20. obljetnicu osnutka europske monetarne unije za slanje zahtjeva za ulazak u tečajni mehanizam eurozone u svom izlaganju naglasio je ministar financija Zdravko Marić.

- Slanjem ta dva dokumenta otvorili smo novu stranicu na sudjelovanju i produbljivanju europskih integracija koji su trenutno naši strateški interesi.

Ministar je tom prigodom dodao kako mu je iznimno drago da su europske institucije prepoznale sve napore koje Hrvatska ulaže kako bi ušla i u Schengen zonu.

- S obzirom da je cijela iduća godina u hrvatskoj biti u duhu Europske unije, Vlada si je zadala cilj da sve mjere i aktivnosti isporuči do sredine iduće godine čime bi ispunila svojevrsnu vlastitu domaću zadaću. Nakon toga cijeli proces više u tolikoj mjeri nije u našim rukama – zaključio je Marić.

Davor Pongračić / CROPIX

Zdravko Marić

Kako će uvođenje eura utjecati na našu monetarnu politiku, koliko smo mi kao država spremni na ovaj korak te kako će na njega reagirati građani, samo su neke od tema na koje su pokušali odgovoriti guverner HNB-a Boris Vujčić, europarlamentarka Ivana Maletić, profesorica s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Marijana Ivanov te Martina Dalić u sklopu panel rasprave.

Maletić je istaknula kako zapravo niti jedna država ne može znati koliko će vremena proći od ulaska u tečajni mehanizam, pa do konačnog ulaska u eurozonu. Pojasnila je kako je Sloveniji trebalo svega dvije godine, dok je primjerice Estoniji za to trebalo šest, a Litvi 10 godina, a sve tri zemlje proces ulaska započele su u isto vrijeme. Prema istraživanju o javnom mišljenju kojeg je Maletić prikazala, pokazalo se da u navedenim članicama eurozone građani i nisu u jednakoj mjeri bili za promjenu valute. U susjednoj Sloveniji u trenutku ulaska u ERM II čak 82 posto građana podržalo je ulazak u eurozonu. Nešto manju podršku ovoj promjeni dali su građani Litve gdje je njih 63 posto bilo za uvođenje eura. Najmanju podršku svakako dali su stanovnici Latvije, dok se taj postotak u Slovačkoj, Malti i Cipru vrtio oko 40 posto. U travnju ove godine čak 49 posto hrvatskih građana pozitivno je reagiralo na uvođenje eura.

Davor Pongracic / CROPIX

Martina Dalić, Mirjana Ivanov, Boris Vujčić, Ivana Maletić

Da je većina ljudi što zbog nedovoljnog poznavanja i kompleksnosti ove tematike skeptična po pitanju ukidanja domaće valute složila se i profesorica Marijana Ivanov.

- Trenutno za uvođenje eura naviše se zalažu mladi iako je njihova financijska pismenost na jako niskoj razini. No, činjenica je da se većina građana neće lako snaći u novoj situaciji. Dok će jedni početi trošiti sve manje, drugi će upravo zbog neznanja trošiti sve više, a najveći psihološki šok doživjet će naši umirovljenici – zaključila je.

Na pitanje Velimira Šonje moderatora ovog panela o bankovnoj uniji koja je danas sastavni dio ERM II, guverner HNB-a pojasnio je kompleksnost ove teme

- Morate znati da je ona prvenstveno nastala zbog toga da se spriječi materijalizacija onoga što se zove 'negativne veze države i banaka' gdje banke prvenstveno kupuju dugove svojih država. U onom trenutku kada su banke u problemima, onda je i država i obratno – pojasnio je.

Između ostalog istaknuo je kako su prednosti ulaska Hrvatske u tečajni mehanizam ipak puno veći od troškova. U završnoj fazi konferencije Martina Dalić postavila je pitanje jesu li monetarne i financijerske koristi dovoljne za odricanje nacionalne valute.

- Upravo su to pitanja koja će paliti emocije građana i oko kojih će se lomiti koplja u javnoj raspravi – zaključila je Dalić.