Europska centralna banka u minusu, Nijemci jedva na nuli, Amsterdam izgubio milijarde eura!

Na objavu Europske središnje banke (ECB) o prvom gubitku banke od njezina osnutka iz rezultata poslovanja u 2023., u petak su se nadovezale istovjetne vijesti iz njemačke Bundesbanke (DB) i Središnje banke Nizozemske (DNB). Iz Bundesbanke su priopćili kako neće biti uplate dobiti u njemački državni proračuna iz poslovanja u 2023., a DNB je objavio gubitak u prošloj godini od 3,5 milijarde eura.

Iako posao središnje banke nije da radi profit koji uplaćuje u državni proračun, u DB-u su podastrli i računicu i zaključke koji ukazuju na drastično pogoršanje bilance banke, a samim tim i monetarnih pokazatelja gospodarske lokomotive Europe.

- Neto prihod od kamata, kao najveće komponenta računa dobiti i gubitka banke, lani je pao za 17,9 milijardi eura u usporedbi s prethodnom godinom te je prvi put bio negativan u iznosu od 13,9 milijardi eura. Na toj stavci za 2023. imamo manjak od gotovo 21,6 milijardi eura – upozorila je članica Uprave DB-a zadužena za računovodstvo i kontroling Sabine Mauderer. Kako bi se nadoknadio spomenuti manjak u prihodima i ‘ispeglala‘ bilanca, njemačka središnja banka posegnula je u rezerve i gotovo ih iscrpila.

- Rezervacija za rizike od 19,2 milijarde eura bit će u potpunosti oslobođena kako bi se nadoknadili akumulirani gubici. Preostali godišnji deficit od oko 2,4 milijarde eura nadoknadit će se odgovarajućim povlačenjem iz rezervi, tako da izvješćujemo o neto dobiti od nule. Preostale su nam rezerve od gotovo 700 milijuna eura – referirala je šefica računovodstva i kontrolinga DB-a.

Hrabrenje javnosti

Predsjednik Uprave njemačke središnje banke Joachim Nagel ohrabrio je javnost ocjenom kako je bilanca banke dobra i može podnijeti financijska opterećenja.

- Očekujemo da će opterećenja za banku i u ovoj godini biti značajna te će vjerojatno biti veća od preostalih rezervi. No, imovina banke je znatno veća od njezinih obveza – prisnažio je prvi čovjek Bundesbanke.

Do gubitka u poslovanju središnjih banaka dolazi kada su njezini izdaci za kamate na kredite i vrijednosne papire koje kupuje od poslovnih banaka i iz drugih izvora veći od prihoda koje po istoj osnovi ostvaruje na tržištu. Europska središnja banka, podsjetimo, već dvije godine povećava kamatne stope kako bi suzbila inflaciju što se nepovoljno odrazilo na prihode i rashode dijela središnjih banaka koje u bilanci nemaju povoljnu izloženost kamatnom riziku.

- Podizanje kamatnih stopa bila je prava stvar za obuzdavanje visoke inflacije. Upravno vijeće ECB-a moći će razmotriti smanjenje stopa tek kada se na temelju podataka uvjeri da se inflacija vratila na ciljanu razinu – komentirao je Nagel, koji je izrazio optimizam i oko daljnjih kretanja u njemačkoj ekonomiji. Izrazio je, naime, očekivanja da će potražnja na izvoznim tržištima njemačkih kompanija porasti i dati im ‘vjetar u leđa‘ te da će rast prihoda kućanstava poboljšati privatnu potrošnju.

Minule zasluge

Restriktivna monetarna politika ECB-a negativno se odrazila i na poslovanje nizozemske Središnje banke. Prema priopćenju DNB-a, za smanjenje gubitaka u prihodima angažirali su 2,3 milijardi eura iz rezervi, dok su daljnjih 1,1 milijardi nadoknadili iz drugih izvora kapitala i imovine.

- Naš negativni rezultat za 2023. uzrokovan je povećanjem kamatnih stopa Europske središnje banke tijekom te godine kako bi se smanjila inflacija. S povećanjem kamatnih stopa rashodi kamata su nam rasli, dok su prihodi od kamata jedva porasli. Povećanja kamatnih stopa središnjih banaka također dovode do negativnih rezultata drugdje, kako u europodručju tako i izvan njega – poručili su iz DNB-a, vrativši se u analizi poslovanja za 2023. nekoliko godina unatrag. U Središnjoj banci Nizozemske, naime, podsjećaju kako su za potrebe ublažavanja utjecaja pandemije COVID-19 kupovali ‘matične‘ državne obveznice kako bi osigurali likvidnost i smanjili kamatne stope, vodeći se, ističu, politikom poznatom kao kvantitativno popuštanje.

- Zahvaljujući visokom kreditnom rejtingu Nizozemske, kupili smo obveznice po relativno niskim stopama. Treba napomenuti da su naši gubici uravnoteženi niskim troškovima financiranja za nizozemsku državu. Iznos koji je Nizozemska uštedjela na kamatama na javni dug zahvaljujući kvantitativnom popuštanju ECB-a iznosi oko 28 milijardi eura. Ova korist premašuje gubitke koje očekujemo u 2023. i u narednim godinama – poručili su iz DNB-a.

Za razliku od Bundesbanke i DNB-a, u Hrvatskoj narodnoj banci planirali su dobit u 2023. i to u iznosu od 20,3 milijuna eura, uz ‘plus‘ na razlici naplaćenih i plaćenih kamata od blizu 30 milijuna eura. I za ovu godinu HNB planira uplatiti dobit iz poslovanja u državni proračun, no u znatno manjem iznosu (5,5 milijuna eura) nego za 2023..