Država kod HNB-a zaradila 113 milijuna eura, bankama je isplaćeno 479 milijuna eura, a HNB završio na nuli

Prošlu godinu, koja je većini središnjih banaka donijela gubitak, Hrvatska narodna banka zaključila je "s nulom". Prema financijskom izvješću koje je usvojio Savjet HNB-a, lani su značajno povećani prihodi i rashodi, a neto kamatni prihod na kraju je iznosio tri milijuna eura.

Kako se od prošle godine isplaćuju kamate na depozite banaka i države, kamatni rashodi HNB-a skočili su sa 154 milijuna eura u 2022. godini na 877 milijuna lani. Pritom je bankama na prekonoćne depozite isplaćeno 479 milijuna eura, a solidnu zaradu ostvarila je i država, iznosila je 113 milijuna eura. "Ti su troškovi porasli zbog zaoštravanja monetarne politike ESB-a koje se provodi podizanjem ključnih kamatnih stopa, a koje na jednaki način primjenjuju sve nacionalne središnje banke Eurosustava", objašnjavaju u HNB-u. Tijekom posljednje dvije godine, u cilju obuzdavanja inflacije, ESB je povećao ključne kamatne stope, pri čemu je ona na prekonoćne depozite dosegnula 4 posto.

Značajno su porasli i kamatni prihodi HNB-a: s 285 milijuna eura u 2022. godini na 879 milijuna, ponajprije zahvaljujući prihodima od upravljanja financijskom imovinom, "što se odnosi na glavninu imovine koja je prije ulaska u europodručje imala ulogu međunarodnih pričuva".

Dok je prošlu godinu završio s nulom, HNB je u 2022. godini zabilježio pozitivan financijski rezultat, s dobiti od 64 milijuna eura, a bili su povećani i zaštitni slojevi za rizike. Ako se promatra dulje razdoblje, od 2000. godine, HNB navodi da je 19 godina poslovao s dobiti, a gubitak je imao u samo četiri godine. "Zahvaljujući dugogodišnjem razboritom i uspješnom upravljanju financijskom imovinom HNB ne očekuje negativan financijski rezultat ni u idućim godinama", ističu.

Do ulaska u europodručje HNB je dio ostvarene dobiti preusmjeravao u proračun. To više nije slučaj, ali je država ipak ostvarila solidan prihod zahvaljujući iznosu depozita koje drži kod HNB-a, kao što si to mogu priuštiti banke. Kad je o njima riječ, HNB navodi da je višak likvidnosti koji su mogle plasirati na instrument prekonoćnog depozita lani u prosjeku iznosio 14,4 milijarde eura. Visoka razina viška likvidnosti dijelom je posljedica otpuštanja obvezne pričuve prije pristupanja europodručju, s 9 na jedan posto.

Troškovi poslovanja HNB-a lani su smanjeni dok su ostali nekamatni prihodi porasli. U troškove poslovanja ulaze troškovi za zaposlenike i administrativni troškovi, amortizacija materijalne i nematerijalne imovine, troškovi izrade novčanica i kovanog novca te ostali troškovi. Ukupno su u 2023. iznosili 98 mil. eura, odnosno 1,3 mil. eura manje nego 2022.

Nepovoljan utjecaj na račun dobiti i gubitka imali su i "naknadno obračunati troškovi sudjelovanja u raspodjeli monetarnog prihoda Eurosustava". Sve nacionalne središnje banke sudjeluju u raspodjeli prihoda i rashoda ostvarenih provedbom monetarne politike, pri čemu se određeni prihodi i rashodi bilježe tijekom kalendarske godine, a naknadno se usklađuju s ključem za raspodjelu. U konačnici mogu imati obvezu uplatiti dodatna sredstva u udruženi prihod ili ostvaruju dodatni prihod na temelju njihova udruživanja. "HNB je po toj osnovi u 2023. imao obvezu dodatnog doprinosa u udruženi monetarni prihod što je stvorilo trošak od 225 mil. eura. Kako bi se neutralizirao negativni učinak udruživanja monetarnog prihoda, zaštitni sloj za pokriće gubitaka smanjen je za iznos od 202 milijuna eura."