'EIB planira nova ulaganja u Hrvatskoj, lani smo isplatili 730 milijuna eura kredita'

Dario Scannapieco, potpredsjednik Europske investicijske banke (EIB), bio je jedna od zvijezda prošlotjedne konferencije o industriji i stranim ulaganjima čiji je suorganizator bio Jutarnji list. Scannapieco često dolazi u najmlađu članicu EU, što je, objašnjavaju u EIB-u, i uobičajeno s obzirom na to da smo mala i slabije razvijena zemlja od brojnih drugih u EU-klubu.

U svakom slučaju, angažman EIB-a u Hrvatskoj u znatnom je porastu, posebno otkako je zaživio Junckerov plan, čija je provedba povjerena i EIB-u. Ako je suditi po onome što nam je rekao Scannapieco, u budućnosti možemo očekivati dodatni angažman te financijske institucije u razvoju Hrvatske.

Kako ocjenjujete dosadašnji angažman EIB-a u Hrvatskoj? Koje biste projekte posebno istaknuli?

- Do sada je EIB za projekte u Hrvatskoj odobrio više od 5,6 milijardi eura. EIB je intenzivirao svoje aktivnosti u Hrvatskoj, jer smo samo u protekle dvije godine za hrvatske projekte odobrili više od milijardu eura. U 2017. isplaćeno je EIB-ovih kredita u Hrvatskoj u visini od oko 730 mil. eura, što je povećanje od 28 posto u usporedbi sa 2016. S obzirom da EIB financira samo investicije, to je značajan doprinos rastu. Ako se uzme u obzir BDP, Hrvatska je treća po korištenju sredstava EIB grupe.

Što se tiče projekata koje bih posebno naglasio, moram reći da su svi naši projekti pomno odabrani nakon opsežnih dubinskih provjera. Mogu navesti nekoliko projekata poput zagrebačke zračne luke, Zračne luke Dubrovnik, izgradnje i obnove željezničke pruge Dugo Selo - Križevci, hotela Dubrovačke Rivijere i brojnih projekata općinske vodoopskrbe i odvodnje diljem Hrvatske. Ove godine smo također potpisali ugovor s Valamar Rivierom, što je bilo prvo privatno ulaganje u Hrvatskoj u okviru EFSI-ja, poznatijeg kao Junckerov plan. Isto tako, još jedan projekt unutar Junkerova plana je i nedavno potpisan ugovor s HEP-om. EIB sudjeluje sa 43 milijuna eura u financiranju u ovom trenutku najveće HEP-ove investicije, ukupne vrijednosti 130 milijuna eura, u postrojenje ELTO Zagreb, namijenjeno proizvodnji toplinske i električne energije.

Dosadašnja provedba Junckerova plana nadmašila je očekivanja, no dojam je da se Hrvatska nije pretjerano istaknula u njegovoj provedbi. Kako na to gledate i što biste nam mogli preporučiti?

- Ukupna ulaganja koja je EIB grupa potaknula u Hrvatskoj, uz podršku EFSI-ja, do srpnja 2018. godine iznose oko 740 milijuna eura. EIB grupa u tim ulaganjima sudjeluje s oko 222 milijuna eura. Projekti uključuju već spomenutu Valamar Rivieru, s kreditom EIB-a od 16 milijuna eura za sufinanciranje njihova projekta obnove hotela u Rapcu, te investicijskog zajma HEP-u u iznosu od 43 milijuna eura za izgradnju važnog postrojenja zagrebačke energetske infrastrukture.

Dodao bih još EIF-ove Innovfin ugovore s HBOR-om i Erste bankom te sa Zagrebačkom bankom unutar UniCreditova krovnog ulaganja, kao i COSME ugovor, koji će pokrenuti tri nova PBZ-ova proizvoda za kreditiranje.

U odnosu na ostale članice EU i visinu BDP-a, Hrvatska je iznad prosjeka u korištenju sredstava kroz okvir Junckerova plana.

InvestEU je nastavak Junckerova plana. Kakva će tu biti uloga EIB-a i kakve on prilike otvara Hrvatskoj i njezinu gospodarstvu?

- Junckerov plan je uspostavljen kako bi se riješio nedostatak strukturnog ulaganja u EU, zamišljen kao pokretač za veća ulaganja poslije krize. EIB je zadužen za provođenje EFSI-ja te se EFSI pokazao izuzetno uspješnim za poticanje dodatnih investicija. Istraživanja potvrđuju uspjeh EFSI-ja, ne samo u postizanju zacrtanih iznosa u kratkom vremenu nego i u pokretanju privatnih ulaganja, uključivanju državnih razvojnih banaka i institucija u svrhu povećanja utjecaja i korištenja njihova iskustva i sposobnosti na lokalnim razinama u dostupnosti novim korisnicima i stvaranju zemljopisne ravnoteže u korist slabije razvijenih država članica, pokrivajući sve prihvatljive sektore, a naročito energetiku, istraživanje i razvoj uz dodatan veliki uspjeh u programima za mala i srednja poduzeća.

EIB ima vrlo dobru suradnju s HBOR-om, koji predstavlja osnovnu točku za prikupljanje projekata EFSI-ja u Hrvatskoj i s kojim su već ostvareni dobri rezultati. EFSI predstavlja predložak za program InvestEU, koji bi trebao pridonijeti jačem poticaju svim javnim i privatnim ulagačima u države EU-a. InvestEU još je u pripremi i uloge u programu još nisu do kraja definirane, ali vjerujem da će EIB, kao banka EU-a, imati značajnu ulogu u InvestEU kao i u Junckerovu planu.

Koji bi sektori hrvatske ekonomije najviše mogli profitirati od InvestEU programa?

- Slično prioritetima EIB-a, i program InvestEU prvenstveno namjerava ulagati u održivu infrastrukturu, istraživanje, inovacije i digitalizaciju, malo i srednje poduzetništvo te u projekte socijalnog ulaganja i obrazovanja.

Prilikom odlučivanja o projektu EIB ne gleda sektore, nego odobrava dobre projekte bez obzira na sektor. Prema tome, tamo gdje hrvatsko poduzeće ili strani investitor odluči ulagati u Hrvatsku, preduvjet podrške EIB-a je svakako doprinos tog projekta rastu BDP-a i otvaranju novih radnih mjesta te njegova isplativost. Dakle, prvenstveno gledamo financijsku i društvenu kvalitetu projekta.

I prije sam zamijetio kako Hrvatska ima velik broj dobrih pronalazača, a vrlo se malo ulaže u ovaj segment istraživanja i inovacija. To se naročito pokazalo točnim na konferenciji “Industrijska proizvodnja i strana ulaganja”, koju je EIB nedavno organizirao s uredom Europske komisije u Zagrebu i Jutarnjim listom, kada sam upoznao danas najpoznatijeg hrvatskog inovatora Matu Rimca.

Stoga će EIB nastojati u okviru svojih redovnih programa, kao i po prioritetima InvestEU-a, posebno ulagati u te segmente istraživanja i pronalazaštva, kao i u obrazovanje i vještine koje su trenutno tražene u industriji, a i u drugim granama gospodarstva.).