Anton Kovačev je 20 godina vodio Hrvatsku banku za obnovu i razvitak, a od 15. srpnja 2015. na čelu je Ureda Europske investicijske banke (EIB) u Zagrebu. Razgovor smo vodili na temu poslovanja te banke u Hrvatskoj u protekloj godini, konkretnim projektima u koje je uključena te planovima.
Što kažu brojke, koliko je EIB do sada odobrio kreditnih sredstva Hrvatskoj, koliko tijekom vašeg mandata, koliko je to iznosilo lani i koji je plan za ovu godinu?
- Ukupan iznos koji je EIB grupa, koja uključuje Europsku investicijsku banku i Europski investicijski fond, odobrila za projekte u Hrvatskoj veći je od 6,2 milijarde eura. Promatramo li samo razdoblje od 2015. godine, kada je otvoren EIB-ov ured u Zagrebu, odobreno je više od milijardu i 860 milijuna eura. Samo u 2018. godini EIB grupa je odobrila 507 milijuna eura, podupirući ulaganja i u javnom i u privatnom sektoru, čime je Hrvatska dospjela na četvrto mjesto po udjelu EIB-ovih ulaganja u odnosu na BDP među 28 članica Europske unije. EIB je uložio velika sredstva u projekte u Hrvatskoj i zasigurno smo najveći ulagač u posljednjih 18 godina, otkad djelujemo na području Hrvatske. EIB, međutim, ima i dodatnu vrijednost. Mi nismo još jedan u nizu ulagača, ne gledamo samo brojke i iznose koje ćemo staviti na raspolaganje hrvatskim investitorima, nego gledamo i kvalitetu projekta u koji ulazimo i nastojimo da naša sredstva podupru one projekte i one poduzetnike za koje nema dovoljno drugih izvora, odnosno nastojimo osigurati financiranje kakvog još nema dovoljno na našem tržištu.
Slijedeći takvu strategiju, lani smo značajnu potporu osigurali hrvatskim pronalazačima kojima su uvjeti na tržištu složeni ili teški da bi ih mogli ispuniti. Znatan iznos odobren je krajem prošle godine najpoznatijem hrvatskom inovatoru, Mati Rimcu, odnosno započeto je ulaganje u tvornicu Rimac Automobili. Za izumitelje u Hrvatskoj važno je bilo i potpisivanje ugovora s PBZ-om u okviru InnovFina. Sredstva iz tog programa namijenjena su onim malim i srednjim poduzetnicima, koji svoje poslovanje temelje na unapređenju postojećih ili uvođenju novih proizvoda ili usluga. Što se tiče planova za ovu godinu, razmatramo ulaganje u projekte vodoopskrbe u nekoliko gradova i općina, u željezničku infrastrukturu, energetiku, zdravstvo, ali i u gospodarske projekte malog i srednjeg poduzetništva kroz okvirne kredite koje planiramo odobriti HBOR-u i hrvatskim poslovnim bankama. Bude li zahtjeva za izravno financiranje velikih projekata, bilo hrvatskih, bilo stranih investitora, spremni smo razmotriti i poduprijeti svaki dobar i održiv projekt.
Je li se i kako tijekom vremena mijenjala i struktura ulaganja EIB-a u Hrvatskoj?
- Fokus EIB-a je na kvaliteti projekta, a ne na sektoru iz kojeg dolazi. Preduvjet je EIB-ove podrške da projekt omogućava rast BDP-a i otvaranje novih radnih mjesta. Osim odobrenja za javni sektor, EIB je sve više prisutan u financiranju privatnih ulaganja, bilo putem izravnog financiranja, bilo preko posrednika - HBOR-a i privatnih poslovnih banaka s kojima surađujemo odobrenjem okvirnih zajmova koje obnavljamo kako se potroše prethodni. Iako su se u posljednjih nekoliko godina znatno povećale brojke odobrenja sredstava koje je EIB odobrio za ulaganje u infrastrukturi i gospodarstvu, mi smo u tom razdoblju vodili računa, a na to ćemo posebno obratiti pozornost u ovoj i sljedećim godinama, da kvaliteta naših odobrenja bude što bolja, ali i usmjerena na Hrvatskoj najpotrebnija ulaganja. Samo u 2018. EIB grupa je odobrila 55 milijuna eura namijenjenih inovatorima. Naime, smatram da hrvatski pronalazači zaslužuju veću podršku zbog iznimnih postignuća i kvalitete njihovih pronalazaka s jedne strane dok je s druge izuzetno je važna podrška inovatorima, jer to jača cjelokupno gospodarstvo kroz širenje na druga tržišta, povećanje izvoza i razvijanje gospodarstva na najbolji mogući način.
U kojim većim infrastrukturnim projektima EIB trenutno sudjeluje u Hrvatskoj, a u kojima postoji mogućnost za to? Što je s Pelješkim mostom?
- EIB kao sufinancijer sudjeluje na projektu Koridor Vc, na koji je nedavno spojen most preko Save na graničnom prijelazu Svilaj, zatim u gradnji HEP-ova EL-TO kombiniranog kogeneracijskog bloka koji će na ekološki prihvatljiv način osigurati proizvodnju i opskrbu električne i toplinske energije stanovnicima Zagreba. Tu su i gradnja novih objekata i modernizacija Zračne luke Dubrovnik, obnova i elektrifikacija željezničkih pruga, projekti vodoopskrbe i odvodnje u gradovima i općinama diljem Hrvatske.
Daljnje mogućnosti financiranja EIB-a u infrastrukturi su projekti za zbrinjavanje otpada u više gradova i županija Hrvatske i nastojat ćemo se uključiti i u tu taj segment jer i u tome imamo i znanja i iskustva. Trenutno provodimo dubinske provjere u nekoliko infrastrukturnih projekata u Hrvatskoj, no do donošenja odluke o odobrenju ne možemo izlaziti s više pojedinosti. Između ostalih, među projektima koji se sada razmatraju je i financiranje gradnje Pelješkog mosta.
U kojoj mjeri i u kojim fazama financiranja i projektima sudjelujete u sufinanciranju s fondovima EU? Što je s EFSI-jem kao jamstvenim fondom?
- Jako sam zadovoljan smjerom u kojem se razvija suradnja EIB-a i hrvatske Vlade. Imamo jako dobru suradnju s Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova Europske unije, kao i s Ministarstvom financija u financiranju hrvatskog udjela u projektima koji se financiraju darovnicama iz fondova EU. Prije svega, radi se o predfinanciranju, dakle, tijekom same gradnje objekata poput Centra za palijativnu skrb pri bolnici u Varaždinu ili nabave opreme koriste se sredstva EIB-a. Nakon odobrenja darovnice iz fondova Europske unije, za onaj dio u kojem fondovi prihvate financiranje umanjuje se obveza prema EIB-u. Budući da je prošle godine prvi zajam od 300 milijuna eura potrošen, EIB je odobrio novi zajam od 300 milijuna eura za projekte u prometu, energetici, komunalnoj infrastrukturi, zdravstvu, obrazovanju i drugim prihvatljivim granama. To je 600 milijuna eura izravne pomoći za bržu realizaciju projekata od kojih hrvatski građani imaju svakodnevnu korist.
Stalno raste i stopa korištenja sredstava u okviru Plana ulaganja za Europu, odnosno Junckerova plana. Tako je Hrvatska danas, uzevši u obzir objektivne gospodarske pokazatelje, na sredini rang-liste iskorištenosti sredstava promatrajući sve članice EU. Ovo je omogućilo da se kroz Junckerov plan, uz potporu EIB-a, financiraju projekti i u javnom i u privatnom sektoru različitih namjena od energetike do industrije i turizma. U provođenju projekata u okviru Junckerova plana u EIB-u osnovano je i posebno savjetodavno tijelo - Europski savjetodavni centar za ulaganja (European Investment Advisory Hub - EIAH) koji svim tražiteljima i korisnicama sredstava uz potporu EFSI-ja daje savjete i tehničku pomoć u pripremi i provedbi projekata. U tom smislu, prošle je godine Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU potpisalo sporazum s EIB-om u svrhu dobivanja tehničke pomoći u okviru EIAH-a. Kako bi se omogućio brži i održiv razvoj hrvatskih jedinica lokalne samouprave i otoka, Europska investicijska banka i Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU potpisali su sporazum o savjetodavnim uslugama radi potpore u osmišljavanju Platforme za ulaganja u pametne gradove i otoke. Zahvaljujući i našoj potpori, Hrvatska danas polako ulazi u fazu predlaganja projekata koji sve češće ne samo da dobivaju sredstva EU nego su i ocijenjeni kao najbolji u svojoj grupi. Takav je projekt Newlight - hrvatski projekt rekonstrukcije javne rasvjete, koji je na svečanoj dodjeli nagrada u Bruxellesu 20. veljače od Berliner Energieagentura i Europske komisije primio prestižnu Europsku nagradu za energetske usluge (EESA). Taj projekt je provela Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske (Regea), a potaknuo je ulaganja veća od 22 milijuna eura u 32 gradska i općinska sustava javne rasvjete u Zagrebačkoj i Krapinsko-zagorskoj županiji.
Projekt Newlight prvi je projekt iz Hrvatske koji je dobio potporu iz programa ELENA, zajedničke inicijative EIB-a i Europske komisije u okviru programa Obzor 2020. godine.
EIB je s uredom Europske komisije u Hrvatskoj i Hanza Medijom organizirao u rujnu prošle godine konferenciju o ulaganju u industriju, s posebnim naglaskom na strana ulaganja. Dvadeset ste godina bili na čelu HBOR-a. Kako gledate na hrvatske strukturne gospodarske i razvojne probleme?
- Nama u EIB-u želja je potaknuti stvaranje povoljnijeg ozračja za ulaganje i u druge djelatnosti, a ne samo u turizam. Posebno smo zainteresirani potaknuti ulaganje u industriju te pomoći pri uklanjanju prepreka na koje strani investitori nailaze u Hrvatskoj. S Predstavništvom Europske komisije u Hrvatskoj i Hanza Medijom organizirali smo konferenciju i pozvali predstavnike Vlade, najveće hrvatske poduzetnike te stručnjake iz EIB-a. Raspravljali smo o poteškoćama koje imaju strani investitori i predložili mjere koje bi trebalo donijeti kako bi se povećala ulaganja u industriju.
Na konferenciji su najvažniji bili sami gospodarstvenici, od Mate Rimca i Tihomira Premužaka do ostalih, koji su predlagali konkretne mjere poticaja za veća ulaganja u industriji. Tada su ustvrdili, što govore i drugi poduzetnici, da zbog uvjeta poslovanja u Hrvatskoj teško mogu biti konkurentni na drugim tržištima, a to je i osnovna zapreka za veće privlačenje stranih ulagača. Kako bi potaknuli jači gospodarski rast i otvaranje novih radnih mjesta, a za to je jedan od osnovnih preduvjeta postizanje veće konkurentnosti hrvatskih poduzeća i privlačenje stranih ulagača, moramo još snažnije nastaviti s provođenjem strukturnih reformi u pravosudnom sustavu, poreznoj politici i upravi.
Cilj je unapređenje suradnje unutar regionalne mreže
Nedavno ste bili domaćin kolegama iz drugih EIB-ovih ureda u regiji te kolegama iz središnjice. Što je bila tema sastanka?
- Glavni razlog okupljanja predstavnika EIB-ovih vanjskih ureda iz jugoistočne Europe bio je unaprjeđenje suradnje unutar naše regionalne mreže, ali i jačanje suradnje s ostalim sektorima banke koji su u Luksemburgu. Cilj nam je i poboljšanje suradnje s našim partnerima, a sve u svrhu ubrzanja rasta i podizanja kvalitete rada EIB-a, pa time i rasta gospodarstva. Poseban naglasak je stavljen na razmjenu informacija, a raspravljalo se i o pojačanom zajedničkom radu na međudržavnim projektima u regiji.
Uz voditelje ureda iz Ljubljane, Zagreba, Beograda, Bukurešta, Sofije i Atene te kolege iz ispostava u Sarajevu i Tirani, došli su i direktori i voditelji stručnih službi iz naše središnjice u Luksemburgu te naši gosti iz Europske komisije iz Zagreba i Bruxellesa, Hrvatskog sabora, Ministarstva vanjskih poslova i EBRD-a. Bila je to prilika da još jednom prođemo kroz zadatke koji nam slijede.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....