Azijske burze oštro pale zbog straha ulagača da će Fed ponovno dići kamate

Na azijskim su burzama u ponedjeljak cijene dionica oštro pale, nakon prošlotjednog rasta, što je posljedica strahovanja ulagača od ubrzanja tempa povećanja kamata u SAD-u i neizvjesnosti u vezi američko-kineskih trgovinskog sukoba.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,30 sati u minusu 1,5 posto, izgubivši dio prošlotjednih dobitaka. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks jutros skliznuo više od 1,3 posto, dok su cijene dionica u Australiji, Singapuru, Šangaju, Južnoj Koreji i Hong Kongu potonule između 0,5 i 2,3 posto.

Azijske su burze pod pritiskom pada cijena dionica na Wall Streetu u petak, a i jutros su američki terminski indeksi u minusu oko 0,3 posto, što najavljuje nesigurnost na početku današnjeg trgovanja na najvećoj svjetskoj burzi.

Posljedica je to, među ostalim, u petak objavljenog izvješća koje je pokazalo da je u listopadu u SAD-u otvoreno 250.000 novih radnih mjesta, dvostruko više nego u prethodnom mjesecu i znatno više nego što su analitičari očekivali.

Inflacija

To, doduše, pokazuje da je američko tržište rada snažno i da gospodarstvo stabilno raste, no ulagače je zabrinuo podatak o rastu prosječne plaće po satu za 0,2 posto na mjesečnoj razini, odnosno 3,1 posto na godišnjoj razini, što je njihov najveći rast u posljednjih devet i pol godina.

A zbog jačanja inflacijskih pritisaka, američka središnja banka mogla bi ubrzati tempo povećanja kamata, što ne ide u prilog tržištima kapitala. Sada je, kažu analitičari, gotovo sigurno da će Fed u prosincu podići ključnu kamatnu stopu za četvrtinu postotnog boda, već četvrti put ove godine.

Osim toga, Fed očekuje da će iduće godine trebati povećati kamate još u tri navrata, a potom još jednom u 2020. godini.

„Izvješće o zapošljavanju podržava naše stajalište da će Fed od sada do polovice 2019. još u tri navrata povećati kamate”, pišu analitičari Capital Economicsa u osvrtu na situaciju na tržištu.

Negativno na tržišta utječe i neizvjesnost u vezi američko-kineskih pregovora o trgovini.

Trgovinski rat

Prošloga je tjedna poruka predsjednik SAD-a Donald Trump da je telefonski razgovarao s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom i da trgovinski razgovori "lijepo napreduju" potaknula rast svjetskih burzi jer su splasnula strahovanja od eskalacije trgovinskog sukoba između dva najveća svjetska gospodarstva, koja si već mjesecima međusobno nameću uvozne carine.

No, Larry Kudlow, ekonomski savjetnik u Bijeloj kući, kazao je da je manje optimističan po pitanju dogovora s Kinom, što bi moglo značiti da je Trumpov optimizam samo dio političke retorike uoči izbora za američki Kongres u utorak.

Ankete pokazuju da bi demokrati mogli preuzeti kontrolu nad Zastupničkim domom, dok bi Trumpovi republikanci mogli zadržati većinu u Senatu.

„Očekujemo da će trgovinske tenzije između SAD-a i Kine dodatno ojačati prije nego što će se poboljšati. Čini se da tržišta dionica nisu dosad sasvim uračunala rizike od eskalacije tih tenzija, što bi moglo utjecati na investicije, raspoloženje, inflaciju i rast”, pišu analitičari Citia u osvrtu na situaciju na tržištima.

Dolar oslabio

A premda se očekuje da će Fed nastaviti povećavati kamatne stope, dolar je jutros oslabio prema košarici valuta. Njegov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, skliznuo je 0,1 posto, na 96,46 bodova. Pritom je tečaj američke u odnosu na japansku valutu skliznuo na 113,15 jena, dok je u petak na zatvaranju tržišta iznosio 113,20 jena.

U odnosu na europsku valutu, dolar je stabilan, pa se cijena eura kreće oko 1,1385 dolara, koliko je iznosila i u petak na zatvaranju tržišta.

Cijene su nafte, pak, nastavile kliziti, nakon što su prošloga tjedna potonule više od 6 posto.

Posljedica je to strahovanja ulagača da će ponuda 'crnog zlata' na tržištima porasti, unatoč američkim sankcijama na iranski izvoz, jer najveći svjetski proizvođači – Rusija, SAD i Saudijska Arabija – povećavaju proizvodnju.

Na američkom je tržištu jutros cijena barela pala za 48 centi, na 62,65 dolara, dok je na londonskom tržištu barel pojeftinio 44 centa, na 72,40 dolara.