Pad energetskog sektora pritisnuo Wall Street, u padu su i azijske burze

Na Wall Streetu je u četvrtak S&P 500 indeks pao, nakon snažnog skoka dan prije, jer su ulagače na oprez navele poruke Feda, a pod najvećim je pritiskom bio energetski sektor zbog pada cijena nafte.

Dow Jones ojačao je 10 bodova ili 0,04 posto, na 26.191 bod, dok je S&P 500 oslabio 0,25 posto, na 2.806 bodova, a Nasdaq indeks 0,53 posto, na 7.530 bodova. Nakon što su dan prije ti indeksi skočili više od 2 posto jer su ulagači odahnuli nakon izbora za američki Kongres, jučer su ih pokolebale poruke sa sjednice čelnika američke središnje banke.

Doduše, Fed nije povećao ključne kamatne stope, kao što se i očekivalo, no u priopćenju je istaknuo da snažan rast zapošljavanja i potrošnje kućanstava podržava rast gospodarstva, ali da poslovne investicije usporavaju nakon prethodnog snažnog rasta. To bi moglo značiti da bi se rast gospodarstva uskoro mogao usporiti.

Osim toga, sve ostalo u priopćenju bilo je u skladu s očekivanjima, pa analitičari vjeruju da će središnja banka u prosincu po četvrti put ove godine povećati ključne kamate za 0,25 postotnih bodova jer bi snažan rast gospodarstva mogao potaknuti jačanje inflacije.

To je razočaralo dio ulagača koji su očekivali da će Fed ublažiti svoje stavove o kamatama, nakon što je predsjednik SAD-a Donald Trump nedavno oštro kritizirao politiku povećanja kamata, pa čak kazao i da je 'Fed poludio'.

- Fed je poručio da se jedan dio gospodarstva usporava, no nije odstupio od svojih poruka o postupnom povećanju kamata. U priopćenju nema doista ništa od onoga čemu se tržište nadalo, ublažavanja retorike. Mislim da Fedove poruke ostaju nepromijenjene u smislu daljnjeg povećanja kamata - kaže Jamie Cox, partner u tvrtki Harris Financial Group.

Zahvaljujući tome, među najvećim su dobitnicama jučer bile dionice banaka jer bi povećanje kamata pridonijelo rastu njihove profitabilnosti. S&P indeks tog sektora ojačao je 0,4 posto. S druge strane, najviše su, u prosjeku 2,2 posto, potonule cijene dionica u energetskom sektoru, što je posljedica pada cijena nafte.

Unatoč američkim sankcijama protiv Irana, što je umanjilo izvoz nafte iz te zemlje, cijene su nafte pod pritiskom zbog povećanja proizvodnje svih najvećih svjetskih proizvođača, od SAD-a, preko Rusije, do Saudijske Arabije.

Zbog toga je cijena nafte na američkom tržištu u posljednjih mjesec dana pala više od 20 posto. A to znači da je uronila u područje 'medvjeda', 20 posto ispod njezine prethodne najviše razine, pa bi i idućih dana mogla biti pod pritiskom.

I na europskim se burzama jučer trgovalo oprezno. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,33 posto, na 7.140 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0,45 posto, na 11.527 bodova, a pariški CAC 0,13 posto, na 5.131 bod.

Na azijskim su burzama u petak cijene dionica oštro pale, nakon snažnog rasta dan prije, dok je dolar ojačao jer će američki Fed, po svemu sudeći, do kraja godine još jednom povećati kamatne stope, već četvrti put ove godine.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u minusu 1,1 posto.

Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks oslabio 0,8 posto, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji, Singapuru, Australiji, Šangaju i Hong Kongu pale između 0,1 i 2,2 posto.

Nakon što su dan prije cijene dionica snažno porasle jer su ulagači odahnuli nakon izbora za američki Kongres, jutros su azijska tržišta pod pritiskom zbog jučerašnjeg pada S&P 500 indeksa na Wall Streetu.

Ulagače su obeshrabrile poruke čelnika američke središnje banke, nakon njihove dvodnevne sjednice.

Doduše, Fed nije povećao ključne kamatne stope, kao što se i očekivalo, no u priopćenju je istaknuo da snažan rast zapošljavanja i potrošnje kućanstava podržava rast gospodarstva, ali da poslovne investicije usporavaju nakon prethodnog snažnog rasta.

To bi moglo značiti da bi se rast gospodarstva uskoro mogao usporiti. Osim toga, sve ostalo u priopćenju bilo je u skladu s očekivanjima, pa analitičari vjeruju da će središnja banka u prosincu po četvrti put ove godine povećati ključne kamate za 0,25 postotnih bodova jer bi snažan rast gospodarstva mogao potaknuti jačanje inflacije.

To je razočaralo dio ulagača koji su očekivali da će Fed ublažiti svoje stavove o kamatama, nakon što je predsjednik SAD-a Donald Trump nedavno oštro kritizirao politiku povećanja kamata, pa čak kazao i da je 'Fed poludio'.

- Fedovo priopćenje nije donijelo velika iznenađenja, no očvrsnulo je očekivanja da u prosincu slijedi novo povećanje kamata, što je pritisnulo dionice. Fedove poruke došle su nakon snažnog skoka cijena dionica dan prije, pa su ulagači iskoristili priliku da povuku zaradu s tržišta - objašnjava Masahiro Ichikawa, strateg u tvrtki Sumitomo Mitsui Asset Management.

Nakon Fedovih poruka, koje su ojačale izglede za povećanje kamata u prosincu, prinosi na američke državne obveznice osjetno su porasli. Tako su prinosi na dvogodišnje obveznice dosegnuli 2,97 posto, najvišu razinu u 10 i pol godina.

Zahvaljujući tome, na valutnim je tržištima dolar ojačao. Njegov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, dosegnuo je jutros 96,67 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 96,18 bodova.

Pritom je tečaj američke u odnosu na japansku valutu porastao s jučerašnjih 113,60 na 113,95 jena.

Američka je valuta ojačala i u odnosu na europsku, pa je cijena eura skliznula s 1,1435 dolara, koliko je iznosila jučer u ovo doba, na 1,1360 dolara. A cijene su nafte jutros stabilne nakon što su jučer pale i uronile u područje 'medvjeda', 20 posto ispod svoje prethodne najviše razine.

Na američkom je tržištu jutros cijena barela skliznula daljnjih 0,15 posto, na 60,60 dolara, novu najnižu razinu od ožujka.

Pritisak na cijene nafte posljedica je manjeg nego što se očekivalo pada iranskog izvoza, nakon uvođenja američkih sankcija, ali i povećanja proizvodnje svih najvećih svjetskih proizvođača nafte - SAD-a, Rusije i Saudijske Arabije.