Tu je Nikola Pašić s Crnom rukom dogovorio atentat na Franju Ferinanda

Iako je slavu stekla kao kolijevka hrvatskog turizma, u javnosti je gotovo potpuno nepoznato da je Opatija od svog osnutka pa sve do danas često bila sjedište međunarodne tajne diplomacije.



Smješten na razmeđu država i društvenih sustava, obdaren blagim klimatskim uvjetima i glamuroznom bečkom arhitekturom, grad pod Učkom bio je tijekom povijesti idealna destinacija za diskretne diplomatske kontakte i pregovore, mjesto za planiranje vojnih operacija i pozadinskog djelovanja mnogih tajnih službi. O toj nepoznatoj strani "Stare dame" hrvatskog turizma razgovarali smo s riječkom povjesničarkom Ljubinkom Toševom Karpowitz koja već nekoliko godina prikuplja arhivsku građu o toj temi.



- Danas pouzdano znamo da je Opatija tijekom svoje povijesti bila pozornicom važnih pregovora, najčešće nedovoljno javnih, a povremeno i potpuno tajnih, preko kojih se uređivala politika usmjerena prema Balkanu i zemljama srednje Europe - istaknula je povjesničarka Karpowitz.



Dodala je da se opatijska "tajna povijest" do osnutka hrvatske države može podijeliti u šest razdoblja, počevši od vremena Habsburške monarhije pa do konsolidiranja Jugoslavije i stvaranja Pokreta nesvrstanih.



- Habsburška monarhija započela je svoju imperijalnu politiku usmjerenu prema Balkanu nakon Berlinskog kongresa 1875. godine, upravo u vrijeme kad i Opatija polako postaje mondeno lječilište i ljetovalište - napomenula je povjesničarka.





Nekad je bila Titova vila. U njoj se Josip Broz sastao s libijskim predsjednikom Moamerom Gadafijem.

Zgrada ACI-ja



S obzirom na to da su pregovarači često za mjesta svojih tajnih sastanka birali privatne vile, danas se može samo djelomično rekonstruirati što se sve u to vrijeme doista događalo na opatijskoj rivijeri. No, ostalo je zabilježeno da je bugarski knez Koburg Gothe često dolazio u Opatiju na tajne pregovore s predstavnicima Austro-Ugarske, a 1893. godine, nakon sastanka s nadvojvodom Josipom, stvoreni su preduvjeti za potpisivanje prvog trgovačkog sporazuma između dviju zemalja.



- Već 1904. godine u Opatiji dolazi do veoma važnog susreta talijanskog ministra vanjskih poslova Tommasa Tittonija i njegova bečkog kolege Agenora von Goluchovskog na kojemu su razgovarali o novonastalim prilikama u Srbiji nakon ubojstva kralja Aleksandra Obrenovića koji je bio saveznik Austro-Ugarske - naglasila je Ljubinka Karpowitz.



Nisu samo Talijani i Austrijanci rado dolazili u Opatiju i krojili budućnost Balkana. Kriza Habsburške monarhije 1903. godine ojačala je nacionalne pokrete u zemljama carstva, pa su 1905. Ante Trumbić i Ante Smodlaka zajedno s Franom Supilom u vili Teuta, smještenoj u današnjoj Ulici maršala Tita 77, održali trodnevnu konferenciju koja je završila stvaranjem nacrta dokumenta koji je u povijesti postao poznat kao Riječka rezolucija. U grad pod Učkom voljeli su dolaziti i srpski političari, među kojima i otac srpskih radikala Nikola Pašić.



- Pašić je volio Opatiju i često je dolazio, a postoje indicije da je upravo ovdje s predstavnicima Crne ruke dogovarao sarajevski atentat na austrijskog nadvojvodu Franju Ferdinanda - ispričala je riječka povjesničarka. Danas je pouzdano utvrđeno da je Pašić unaprijed znao datum izvođenja atentata te se upravo u vrijeme njegove realizacije "na sigurno" sklonio baš u Opatiju.





U ožujku 1942. godine sastali su se talijanski i njemački vojnici te domobrani NDH. Na slici talijanski general Vittorio Ambrosio.
Hotel Kvarner



Za razliku od Pašića, nadvojvoda Ferdinand nije volio opatijsku rivijeru, iako je znao dolaziti, te ju je jednom prilikom nazvao odvratnim "židovskim akvarijem, ukliještenim između Slavena i iredentista".



Nakon raspada Austro-Ugarske u Opatiji su se održali brojni susreti predstavnika Italije i Kraljevine SHS o rješavanju pitanja njihovih budućih granica. Ključan sastanak na kojemu je dogovoren Rapallski ugovor održan je u zgradi u kojoj je danas smješten restoran Evergreen.



- Već 20-ih godina prošlog stoljeća sukobljeni interesi obiju država ponovno određuju Opatiju kao mjesto tajnih sastanaka ne samo na razini obiju država, nego i mnogih drugih neformalnih grupa, od anarhističkih i fašističkih do autonomaških i komunističkih opredjeljenja - rekla je Ljubinka Karpowitz.



Premda je to međuratno razdoblje opatijske povijesti pod talijanskom vladavinom najmanje istraženo, ima indicija da je ono za "skrivenu" povijest tajne diplomacije bilo veoma važno. Među brojnim političkim aktivistima koji su u to vrijeme potajice pohodili Opatiju, našao se i partijac u usponu Josip Broz koji se u vili Mandić 1937. godine sastajao s istaknutim jugoslavenskim političarom Antom Mandićem.



- Mandić je bio veoma istaknut političar toga vremena, tijekom Prvoga svjetskog rata bio je član Jugoslavenskog odbora u Moskvi i Londonu, a u vrijeme sastanaka s Brozom bio je predsjednik Jugoslavensko-češke lige - istaknula je povjesničarka Karpowitz.



Zanimljivo je da se te iste godine Mandić odselio u Beograd, a s Titom je ostao u prijateljskim odnosima sve do svoje smrti.



Drugi svjetski rat pretvorio je Opatiju u mjesto diskretnih sastanaka sila Osovine te omiljeno mjesto sastanka špijuna iz brojnih država.





Političari Ante Trumbić i Frano Supilo sastali su se u vili Teuta u Opatiji 1905. godine i nakon trodnevne konferencije sastavili dokument poznat kao Riječka rezolucija.
Vila Teuta



- Kada je riječ o datumima, poznato je da je početkom ožujka 1942. godine u hotelu Kvarner  održan iznimno važan sastanak vojnih delegacija, kojemu su, uz iznimno osiguranje, prisustvovali načelnik generalštaba talijanske vojske general Gandini, šef talijanske misije u NDH general Vittorio Ambrosio, njemački generali Walter Kunze, Paul Bader i Gleiser von Hortenau te predstavnici domobrana NDH - navela je Ljubinka Karpowitz.



Godinu dana poslije u Opatiji su talijanski i njemački generali dogovarali modalitete preuzimanja grada od strane Nijemaca nakon što Italija proglasi kapitulaciju.



Kada je riječ o obavještajcima, Ljubinka Karpowitz ističe da je njoj posebno zanimljiv slučaj Ratomira Kalokire koji je kao dvostruki špijun radio za talijansku i britansku obavještajnu službu.



- Riječ je o čovjeku koji je imao razgranatu špijunsku mrežu i tijekom rata uspješno prodavao informacije objema stranama, a 1946. u Italiji je osuđen na smrt presudom suda Julijske krajine - objasnila je Ljubinka Karpowitz.



Opatija je i nakon rata ostala mjesto u koje su rado dolazili političari, a osobito je rado navraćao jugoslavenski predsjednik Josip Broz Tito.



- Tito je u Opatiji bio i s predsjednikom SSSR-a Nikitom Hruščovim te etiopskim carom Hailom Selasijem, ali se manje zna da su u gradu pod Učkom diskretno vođeni važni sastanci o budućnosti Pokreta nesvrstanih - napomenula je povjesničarka.



Iako te tvrdnje tek treba istražiti, ona ističe kako postoje indicije da se Tito u svojoj opatijskoj vili tim povodom susreo s libijskim pukovnikom Moamerom Gadafijem te vodio važne razgovore o budućnosti krovne organizacije Trećeg svijeta.



- To su samo neke crtice iz prebogatog opatijskog dosjea tajne diplomacije, a odgovore na mnoga pitanja tek treba pomno istražiti u opsežnom fondu Riječke prefekture, arhivima NDH, Državnom arhivu Jugoslavije, arhivu jugoslavenskog ministarstva vanjskih poslova, Vojno-istorijskom arhivu Jugoslavije, Vojnom sudu Jugoslavije, talijanskom ministarstvu vanjskih poslova, kao i u bogatoj i raznovrsnoj memoarskoj literaturi. To istraživanje ove teme čini veoma složenom, ali i još zanimljivijom - zaključila je riječka povjesničarka koja će prikupljena saznanja objaviti u svojoj novoj knjizi.





U opatijskoj vili 1937. godine potajno su se sastali Josip Broz Tito i političar Anto Mandić, član Jugoslavenskog odbora.
Vila Mandić



Njezine navode potvrđuje i opatijski gradonačelnik Amir Muzur koji kaže da je Opatija često bila pozornica različitih diplomatskih i špijunskih aktivnosti, od kojih se za neke zna, dok su druge i dalje velika nepoznanica. On se, kao povjesničar, i sam bavio tom temom.



U Opatiji su se, kaže, krajem 19. stoljeća na svojevrsnom summitu sastali austrijski car Franjo Josip i njemački car Vilim II., Franjo Josip je u njoj ugostio i švedskog kralja Oskara II., a sastanak su održali i grčki kralj Juraj te rumunjski kralj Karlo. Kada je riječ o špijunskim aktivnostima, u Opatiji je navodno planirana operacija raspačavanja lažnih funti u Drugom svjetskom ratu.



- Kad je riječ o špijunima, osobno mi je posebno zanimljiv slučaj poljskog baruna Brunitzkog koji se u Opatiju doselio 1943. i živio od povremene prodaje dijamanata - otkrio je Muzur.



Brunitzky se družio s konzulima Njemačke i Hrvatske, a iako je mogao, odbio je napustiti Opatiju i pridružiti se obitelji u Londonu. Nakon rata uhitile su ga jugoslavenske vlasti i pogubile kao nacističkog špijuna. Kuća u kojoj je živio nedavno je prepravljena u glazbeni atelje koji će za svoje potrebe koristiti slavni hrvatski pijanist Ivo Pogorelić.









Iako o tome ne postoje nikakve javne informacije, šuška se da je Opatija danas omiljeno mjesto za sastanke predstavnika najvećih svjetskih tajni službi, zaduženih za područje jugoistočne Europe. Nije tajna da mnogi domaći kriminalci, kao i oni s područja bivše Jugoslavije, rado pohode liburnijski kraj, a u ljubavi prema Opatiji navodno im se sve češće pridružuju njihovi ruski kolege. Za brojne velike ribe iz tog miljea javnost je doznala tek kada su bili uhićeni. Najpoznatiji je nedavni slučaj razotkrivanja narkobossa Stjepana Prnjatau čijoj je obiteljskoj kući u Ičićima policija pronašla čak 800.000 eura u gotovini.

I danas mjesto sastanka tajnih službi?



Mihajlo Pažanin
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 22:43