Rusi na Krimu provode svoju operaciju ‘Gostoprimstvo’

Rat nije uvijek samo pucnjava, oganj i smrt. Ponekad njegove epizode izgledaju sasvim bezazleno i ležerno, a posebice kad se radi o hibridnom ratu kakav Rusija vodi protiv Ukrajine, a u širem smislu i protiv cijelog zapadnog svijeta.

Recimo, nedavno je na Krimu boravila skupina parlamentaraca iz Francuske. Prošetali su sunčanim gradom, razgovarali sa sretnim prolaznicima koji su im prilazili i na francuskom pričali koliko su sretni. Francuzi progon Ukrajinaca i Tatara nisu zapazili jer Ukrajince i Tatare nisu ni pokazivali, nisu primijetili ni militarizaciju Krima, iako se upravo tog dana u Sevastopolju pripremala parada Ruske ratne mornarice. Pogledali su sve što su za njih pripremili, na kraju su izjavili ono što se od njih očekivalo (da je “Krim ruska zemlja”) i zadovoljni se vratili kući. Dakle, odlično su se proveli.

Ali šalu na stranu. Taj ugodni izlet ustvari je grubo kršenje zakona i izrazito neprijateljski čin prema Ukrajini, ali i prema Europskoj uniji. Krim je dio ukrajinskog teritorija koji se trenutno nalazi pod ruskom okupacijom. I zato stranci smiju ući na njega samo po posebnom postupku uz specijalnu dozvolu ukrajinskih vlasti. Ulazak na Krim bez znanja Kijeva je povreda državne granice Ukrajine. Osim pravne strane, taj slučaj ima i političku, mnogo dalekosežniju dimenziju. Mogućnost da je posjet okupiranom Krimu bio samo nepromišljeni kapric desetorice naivnih parlamentaraca, govoreći diplomatskim jezikom, izaziva osnovanu sumnju. Naprotiv, vjerojatnost da je to bila dobro isplanirana ruska specijalna operacija iznosi svih 100 posto. Ta operacija ima barem dva golim okom vidljiva cilja.

Prvi je, svakako, rascijepiti jedinstvo Europske unije u pitanju napada Rusije na Ukrajinu. To jedinstvo za Putina je pravi trn u oku i kost u grlu jer, htio to priznati ili ne, gospodarske sankcije EU pokazale su se učinkovitim sredstvom kažnjavanja agresije.

Drugi je cilj upravo sam Krim, točnije prihvaćanje činjenice njegove aneksije. Kao što se zna, poslije osvajanja poluotoka u još desetak ukrajinskih županija na jugu i istoku zemlje počela su organizirana “događanja naroda”. Cilj je bio stvoriti na tim teritorijima separatističku pseudodržavu “Novorusiju”, a Rusiji osigurati kopneni izlazak prema anektiranom Krimu i samoproglašenom Pridnjestrovlju, dijelu Moldavije koji je već više od 20 godina pod ruskom kontrolom. Međutim, zahvaljujući otporu Ukrajinaca plan je propao. Zato se prešlo na plan B s nešto manjim osvajačkim ambicijama.

Još prije godinu dana Moskva je već počela slati poruke da je “Krim gotova stvar”, a pregovarati se može o drugim pitanjima .

Rusija se, očigledno, nada da se Zapad, koji cjelokupnu pozornost već više od godinu dana koncentrira na oružanom konfliktu na Donbasu, postupno navikava na “činjenično stanje” i zaboravlja na Krim, i da će jednog dana, umorivši se od rata u Ukrajini, popustiti i pristati da poluotok ostane Rusiji samo da ona povuče svoju vojsku iz drugih dijelova naše zemlje.

I tu, svakako, dobro dođe operacija “Gostoprimstvo”, ili kako se već zove.

Zato Ukrajina poziva svoje prijatelje i partnere na Zapadu da ne nasjednu na lijepa nagovaranja. Jer Krim nikako nije “gotova stvar”, nego ključni problem konflikta. Dok poluotok ne bude vraćen Ukrajini, svjetski politički i sigurnosni poredak te cjelokupni sustav međunarodnog prava ostat će ozbiljno narušeni.

I na kraju jedna opaska odnosno slabih mjesta demokracije. S točke gledišta diktatora demokracija je sva jedno slabo mjesto, zato je stalno pokušavaju izigrati. Ali začudo na kraju uvijek pobjeđuje upravo demokracija.

*autor je veleposlanik Ukrajine u Hrvatskoj