SVIJET PRED SUKOBOM? 'RUSIJA I NATO SE PRIPREMAJU ZA RAT' Otvoreno upozorenje uglednih bivših političara sa Zapada i iz Rusije

"Rusija se priprema za konflikt s NATO-om, a NATO se priprema za moguću konfrontaciju s Rusijom”, jedan je od najvažnijih zaključaka iz studije “Priprema za najgore: Čine li ruske i NATO-ove vojne vježbe rat u Europi vjerojatnijim?”. Taj je dokument objavio ugledni think tank European Leadership Network (ELN) u čijem je izvršnom odboru velik broj uglednih europskih političara, bivših ministar obrane (npr. Des Browne iz Velike Britanije) ili vanjskih poslova (npr. Ana Palacio iz Španjolske) te bivši glavni tajnik NATO-a Javier Solana, ali i bivši ruski ministar vanjskih poslova Igor Ivanov. Upravo stoga ovo upozorenje ima posebnu težinu.

Riječ je o zaključku do kojeg su u ELN-u došli analizirajući razvoj događaja nakon što su eskalirali prosvjedi u Ukrajini početkom prošle godine kad je iz te zemlje pobjegao predsjednik Viktor Janukovič. Nakon toga je Rusija iskoristila nastali sigurnosni i administrativni vakuum i prisvojila Krim, da bi potom došlo do pobune u pokrajinama Lugansk i Donjeck na istoku Ukrajine koju su snažno poticali iz Moskve.

Problemi u Ukrajini

Nakon toga je Rusija u više navrata slala svoje zrakoplovne snage na samu granicu zračnog prostora zemalja članica NATO-a, a pokrenula je i nekoliko velikih vojnih vježbi. Rusija je tako u ožujku ove godine organizirala vojne vježbe u kojima je sudjelovalo 80.000 vojnika, 12.000 oklopnih vozila, 65 ratnih brodova, 15 podmornica i 220 borbenih zrakoplova. NATO je pak na to odgovorio u lipnju svojom vojnom vježbom. Obje su operacije bile prije svega usmjerene prema najosjetljivijim točkama u obrambenom smislu: kad je riječ o NATO-u, to su prije svega baltičke države, bivše članice Sovjetskog Saveza u kojima postoji značajna ruska manjina.

Važnost Arktika

Rusija je pak svoje vježbe usmjerila prema jačanju položaja na Arktiku - nedavno je podnijela i zahtjev UN-u da joj se prizna suverenitet na značajnom dijelu tog teritorija. Osim toga su bili usmjereni prema Krimu, koji kane dodatno zaštititi, te prema Sahalinu na istoku, gdje i dalje postoji spor s Japanom oko Kurilskih otoka.

Ne treba zaboraviti da je Moskva ove godine predlagala i postavljanje raketnog sustava u svojoj enklavi Kalinjingrad. U cijelu priču se može dodati i odluka NATO-a s prošlojesenjeg summita u Walesu kad je zaključeno da bi zemlje članice trebale povećati izdvajanja za obranu na najmanje 2 posto kako bi se ojačali vojni potencijali Saveza. S druge pak strane, ruski predsjednik Vladimir Putin je od svog dolaska na čelo Rusije radio na jačanju ruskih vojnih potencijala, posebno nakon poznate nesreće podmornice Kursk. Ideja jačanja vojske bila je jedan od ključnih elemenata njegove politike čiji je cilj bio vratiti nacionalni ponos Rusiji i u tome je uspio: trenutno ga podržava više od 80 posto stanovnika Rusije.

Gruzija

Prvi njegov vojni iskorak izvan sadašnjeg ruskog teritorija bio je rat s Gruzijom u ljeto 2008., kada je jasno pokazao da neće trpjeti bilo kakvo uplitanje sa Zapada u svoju interesnu sferu, dok su aneksija Krima i poticanje pobune u Ukrajini bili samo očekivani nastavak takve politike.

ELN zaključuje da je zbog takve zapaljive situacije, koja bi se mogla oteti kontroli, važno što prije ojačati komunikaciju između Rusije i NATO-a, jer je ona sada svedena na najnižu razinu, te što aktivnije surađivati u svim aspektima obrambene suradnje uključujući tu OESS i razne druge mehanizme.