Plaćaju 6.000 eura za studij koji nitko u svijetu ne priznaje

ZAGREB - Tvornica novca minimalnih znanstvenih postignuća - tako  Ekonomski fakultet u Zagrebu opisuju neki od bivših studenata. No, egzaktne brojke govore u prilog ove surove definicije.



Ekonomski fakultet svake  godine upiše otprilike 1.500 brucoša,  dok se ukupan broj studenata penje na 12.000. Da bi kandidat uopće pristupio prijemnom ispitu, plaća prijavu od 400 kuna, što je dvostruko više nego na ostalim fakultetima. Samo na prijemnom ispitu zarada je golema jer se svake godine za upis kandidira 3.000 do 3.500 mladih ljudi.



Oni koji se upišu, redovito se susreću s troškovima većim nego na drugim fakultetima. Primjerice, prijavnice za ispite stoje 20 kuna, dok redovni studenti upisni list za prelazak na višu godinu studija plaćaju čak 200 kuna.



Ekonomski fakultet ukupno broji 12.000 studenata kojima predaje 230 profesora. Nerijetko na nekim kolegijima na jednog profesora dolazi i više od 130 studenata.



Ekonomski fakultet u brojkama:

  • 12.000 studenata, od čega 1.500 brucoša
  • 230 profesora
  • Školarine za 32 poslijediplomska specijalistička studija iznose 6.000 eura, dok se za program Poslovno upravljanje MBA školarina penje na 9.500 eura
Zanimljivo je da Ekonomski fakultet ima čak 33 specijalistička poslijediplomska studija koji u prosjeku traju godinu dana (od jednog do tri semestra). Školarine su vrtoglavo visoke: 32 specijalistička poslijediplomska studija iznose 6.000 eura, dok školarina na MBA specijalističkom studiju, koji vode prof. Darko Tipurić i prof. Tihomir Vranešević, iznosi 9.500 eura. 



Kako je  na specijalističkim studijima upisano oko 600 studenata, očito je da na tome Ekonomski fakultet zarađuje enormne količine novca, tim više što sve troškove hladnog pogona plaća Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa. Takav oblik studiranja ne postoji ni u Europi ni u ostatku svijeta pa stoga skupo stečene diplome vrijede samo u Hrvatskoj. - Naš je zakon to omogućio, no to je međunarodno potpuno neprepoznatljiv oblik školovanja.



To se može shvatiti kao oblik cjeloživotnog obrazovanja, ali je to izvan sheme 3+2+3 prema Bolonjskom procesu - rekao je dr. Siniša Rodin, profesor Europskog javnog prava na Pravnom fakultetu u Zagrebu.



Dok je s jedne strane vrlo spretan u zarađivanju novca, Ekonomski fakultet u Zagrebu ne može se pohvaliti velikom znanstvenom produktivnošću. Primjerice, od 1974. godine do danas nastavnici Ekonomskog fakulteta objavili su u časopisima i publikacijama koje pokriva baza Web of Science 88 CC radova, koji su citirani 133 puta.



Prema klasifikaciji Web of Science, od tih 88 radova svega je 12 s područja ekonomije. Dekan Ekonomskog fakulteta Darko Tipurić objavio je dosad svega jedan CC rad i to u ožujku ove godine u časopisu “Post-Communist Economies”. Taj rad još nigdje nije citiran.



Komentar dr. Borisa Lenharda, Sveučilište u Bergenu

Nepostojanje kriterija za napredovanje koji bi uključivali međunarodno priznati doprinos ekonomiji i menadžmentu je krajnje zabrinjavajuće. Uz nekoliko pojedinaca koji se doslovce mogu nabrojati na prste jedne ruke, hrvatska de facto nema ozbiljnu ekonomski znanost. To su pokazali i rezultati natječaja za znanstvene projekte MZOS-a, gdje su iz područja ekonomije financirani očito neambiciozni projekti osvjedočeno neproduktivnih ljudi, kao i po koji primjer dementne šarlatanije. U nedostatku ozbiljnih, objektivnih znanstveno-stručnih kriterija, nije ni čudo da je selekcija u mnogim slučajevima rezultirala kadrovskim sastavom koji se u određenom broju slučajeva može ubrojiti u akademsku patologiju. Stvaraju se koristoljubne klike i interesne skupine u koje se primarno novače mladi ljudi koji su spremni poštovati takva pravila igre. Operacija Indeks je barem javnosti pokazala da je krajnje vrijeme da se pravila igre na problematičnim fakultetima iz korijena promijene i usklade kako s europskima, tako i sa znanstveno i stručno najuspješnijim sastavnicama Sveučilišta.


Povećali školarine bez utvrđivanja troškova i suglasnosti Ministarstva

U Izvješću državne revizije za 2005. godinu na Ekonomskom fakultetu uočen je niz nepravilnosti u financijskom poslovanju.  Tako se navodi da je Fakultet u odnosu na prethodnu godinu povećao školarine bez utvrđivanja troškova i traženja suglasnosti Ministarstva. Uočeno je, također, da prihodi od školarina nisu u propisanom omjeru korišteni na unapređenje djelatnosti Fakulteta. Nadalje, poslovni prostor površine 2.166 četvornih metara bio je iznajmljen bez suglasnosti nadležnog Ministarstva.



Tanja Rudež
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
20. rujan 2024 02:27