KOMENTAR

INOSLAV BEŠKER Kome je, osim pravoslavnim vjernicima, danas 25. prosinca?

Danas je Božić svim građanima koji rabe julijanski kalendar, nazvan po Gaju Juliju Cezaru
 Getty

Ima u Hrvatskoj građana kojima je Božić danas. Posrijedi su ne samo vjernici nekih pravoslavnih crkava - Srpske, Makedonske, Ruske, Crnogorske - nego i većina hrvatskih katolika grčkog obreda.

Nije njima Božić 7. siječnja, nego također 25. prosinca, ali im je taj 25. prosinca, po crkvenom računanju, 13 dana kasnije nego rimokatolicima, državi, Zapadu, te cjelokupnome svjetskome ekonomskome i informatičkom sustavu.

Oni, naime, još rabe julijanski kalendar, tako nazvan pošto je za diktature i pontifikata G. Julija Cezara u Rimu prethodni republikanski kalendar (utvrđen zapravo pod kraljem Tarkvinijem Priskom, po svemu sudeći) bio prilagođen Sunčevoj godini (stoga je godina 45. prije Krista potrajala u Rimskoj Državi 445 dana).

Naime, rimska je kalendarska godina, kao i sadašnja muslimanska, trajala 12 mjeseci (onih astronomskih, koji se navrše u 354,36706 dana) i stoga bila kraća od solarne (koja traje 365,242199 dana). Tako se dogodilo da su se ljetne žetvene svetkovine pomakle već do zime, a urednu Cezaru to je bilo šlampavo. Da bi to izbjegli, Židovi dodaju interkalarne mjesece. Cezar je optirao za ubacivanje dodatnih dana u mjesece, da bi dobio godinu od 365 dana (a svaku četvrtu od 366, dodavanjem jednog dana u veljači, koja je u Cezarovo doba bila zadnji mjesec u godini).

Ni to nije bilo savršeno, jer se ni dne (pun okret Zemlje oko osi), ni astronomski mjesec (puna revolucija Mjeseca oko Zemlje), ni astronomska godina (puna revolucija Zemlje oko Sunca) ne mogu podudariti bez ostatka - osim jednom u 7980 godina - kao što je baš u doba pape Grgura XIII. Boncompagnija izračunao nizozemski filolog i povjesničar talijanskog podrijetla Joseph Justus Scaliger.

Do Grgurova doba julijanska godina brzala je pred Sunčevom 12 punih dana. Stoga je taj papa naručio i 1582. uveo reformu kalendara, koju su postupno prihvaćali i drugi, voljko ili nevoljko (ruska država tek 1918.).

Gregorijanski ispravak glasi: ipak nisu prijestupne godine djeljive sa 100 (1700., 1800., 1900….), osim onih koje su djeljive sa 400 (1600., 2000., 2400.…). Zato se razlika nije povećala na 14 dana 2000., ali hoće od 28. veljače 2100., jer će po gregorijanskom kalendaru dan poslije toga biti 1. ožujka, a po julijanskome 29. veljače.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 02:26