Na Gvozdenoj kapiji Dunava

Kada se Dunav prostre pred pogledom, dok onako širok i moćan krči litice nad sobom, preplavljuje vas strahopoštovanje kakvo može izazvati samo priroda. Rijeka, čija se najveća snaga sliva baš tu, u Đerdapskoj klisuri, stoljećima je fascinirala čovjeka. Da bi konačno osvojio Daciju i stekao strahopoštovanje, rimski car Trajan premostio je Dunav napravivši most koji je tisuću godina bio najduži most na svijetu, a čiji su ostaci vidljivi kod današnjeg Kladova. Nakon dvije tisuće godina Dunav je zaustavljen da bi se zajedničkim snagama Jugoslavije i Rumunjske napravila hidroelektrana Đerdap I.

Nacionalni park Đerdap najveći je nacionalni park u Srbiji, monumentalan spoj vremena i prirode na kopnu i vodi. Od veličanstvenih planinskih pejzaža do prelijepih obala Dunava... Priroda koja oduzima dah i tisućljetna povijest čekaju da ih upoznate.

Čudesna je Đerdapska klisura. Dok upijate svaki vrh stijene koja para nebo i pokušavate upamtiti svaku zraku sunca koja se presijava u Dunavu, koji je baš ovdje i najširi i najdublji i najuži u svom toku, postaje vam jasno zašto se ovo mjesto zove Gvozdena kapija. Jedno, međutim, ne pojmite - kako je ova ljepota uopće moguća? A onda se ozarite shvativši da ste pravi sretnik jer živite tu, tri sata vožnje do ovog magičnog mjesta.

Već kod Golupca, gdje Đerdapska klisura počinje, imate dojam kao da ste na moru. Golemo vodeno prostranstvo pokraj ceste kojom se vozite, tuneli, bezbrižni kupači na plažicama...

Prava čarolija se, međutim, zbiva kada se ukrcate u čamac i zaplovite Velikim i Malim kazanom. Vozi nas Nataša Lazarević, koja naizgled tako lagano siječe one moćne dunavske valove i mogli bismo je, shvatili smo to tijekom vožnje, komotno svrstati u jedno od "obilježja" Nacionalnog parka Đerdap. Ona i njen suprug Dule, inače iz obližnje Tekije, ovdje su institucija za sebe. Đerdapsku klisuru poznaju u dušu, žive na njoj i za nju.

Najmonumentalniji dio Đerdapske klisure zove se "kazan" jer u tom dijelu Dunav vrije kao u kotlu praveći virove, kaže nam Nataša.

Ona govori, ali nama riječi ponestaju i dah nam zastaje dok čamac reže Dunav koji je u Velikom kazanu uzak samo 150 metara, a dubok 70 metara. Oči ne znaju gdje bi prije gledale jer su iznad 300 metara visoke stijene, a kada litice obgrle Dunav najjače što mogu - pred nama se otvara Gvozdena kapija.

Odmah tu je i Mali kazan, Dunav je brži, a s rumunjske strane nadzire ga Decebal. lik dačkoga vladara isklesan u stijeni, koji nas promatra u svoj svojoj veličanstvenosti.

Pravi čuvar Dunava.

Blizu Decebala je Trajanova ploča, svjedočanstvo o njegovom velikom suparniku - Trajanu.

Može se vidjeti samo s vode i tako treba ostati zauvijek. Dalje od nemara koji bi mogao oštetiti dokaz da je ovdje, na tlu današnje Srbije, ostvareno jedno od najvećih graditeljskih postignuća rimske epohe – veličanstven most s 20 stuba, čiji je izgled uklesan i na Trajanov stub u Trajanovom forumu u Rimu.

Čamcem joj se približavamo što više možemo i vidimo natpis uklesan u stijenu -Tabula Traiana. Davno, na njoj je bilo uklesano šest redova teksta, danas su vidljiva samo tri, ali poruka koja je uklesana i danas je poznata: "Imperator Cezar, sin božanskog Nerve, Nerva Trajan Avgust, pobjednik nad Germanima, veliki pontif, četvrti put postavljen za tribuna, otac domovine, konzul treći put, planine je isklesao i postavio grede od kojih je napravljen ovaj put".

Naša kapetanica Nataša podsjeća nas na povijesne lekcije: Trajanova ploča svjedoči o njegovom uspjehu u probijanju najnepristupačnijeg

plovnog dijela Dunava. Pretpostavlja se, kaže nam, da je to bilo oko 100. godine nove ere, kada se Trajan spremao na pohod na Daciju. Prema nekim zapisima, vjeruje se da je ispod ove ploče bila isklesana i klečeća figura koja je pridržavala ploču...

Veličanstvenu Đerdapsku klisuru prvo treba vidjeti odozgo, s vidikovaca Ploče, Mali ili Veliki Štrbac, pa tek onda odozdo - s vode. Saznali smo to kasnije, kad smo je opijeni ljepotom već vidjeli s čamca, a do pogleda s neba čuvamo u sjećanju onaj odsjaj moćnog Dunava u oku...

Sadržaj nastao u suradnji s Nacionalnim parkom Đerdap