U Baburičinoj ulici na Zapruđu, odvija se obnova jedne od zgrada limenki, simbola planske gradogradnje i stvaranja Novog Zagreba. Među ortogonalno raspoređenim zgradama, većinom netaknutih od 1968., svojom se bjelinom sada izdvaja osmerokatnica, koja je u obnovu ušla u svibnju prošle godine, od kada i potiče rasprava o opravdanosti radikalne intervencije na fasadi ove limenke.
- Zgrada je prva u Zapruđu koja je ušla u sufinanciranu obnovu. Prošli su na natječaju još dok se isti provodio po sistemu "najbrži prst". Sufinancirat će im se 80% projekta, dok će se radovi sufinancirati s 50%, tumači nam predsjednica Mjesnog odbora Zapruđe i stanarka susjedne limenke. Suvlasnici su zgrade za ovu obnovu digli kredit od 800 000 eura koji će otplaćivati sljedećih 20 godina, dok je procijenjena ukupna vrijednost radova čak 2 milijuna eura.
Višekatne stambene zgrade pravokutnog oblika, obložene aluminijem, karakteristične su za novozagrebački krajobraz, a građene u Remetinečkom gaju, Zapruđu, Utrinama, na Folnegovićevom, Borongaju..u gradu ih je izgrađeno 98 u periodu od samo osam godina. Području grada Zagreba, ali i drugih gradova širom Jugoslavije, nedostajao je tada velik broj stanova, ponajviše za radničke obitelji koje su gravitirale oko novih centara u razvoju; za Zagreb nakon 2. Svjetskog rata to je bilo područje južno od Save. Teška vremena zahtijevaju inventivnost, stoga je država izdašno financirala istraživanja konstruktivnih sustava, novih materijala te novih tehnologija u projektiranju i izgradnji.
Miroslav Helebrant, osnivač poduzeća Jugomont, projektirao je prvi sustav lake panelne, odnosno montažne, gradnje, a njegovo su projektantsko nasljeđe unaprijedili su Bogdan Budimirov, Željko Solar i Dragutin Stilinović, koji su i zaslužni za generaciju JU-61, tipu zgrade koja i trenutno prolazi proces cjelovite obnove. Fasade od aluminija, smatranim materijalom budućnosti, zaslužne su za limeni izgled pokrova, a bile su tada ultramoderne i skupe. Naime, u Zagrebu aluminijski pokrov ima još samo neboder na Ilici 1, koji je prvi i jedini takve vrste do danas.
Zagrebačko poduzeće Jugomont bavilo se isključivo montažnom visokogradnjom, a patente za zgrade projektirane u Jugomontu otkupile mnoge jugoslavenske tvrtke koje su montažna naselja gradile po čitavoj bivšoj državi. U sklopu poduzeća postojao je konstrukcijski biro koji je sve objekte projektirao prema usvojenom sustavu koje je poduzeće i izvodilo u vlastitom proizvodnom pogonu. Jugomont je bio dakle, i proizvodno i građevinsko poduzeće istovremeno, čiji su jeftini stanovi bili visokotehnološka dostignuća. Sve je to bilo moguće upravo zahvaljujući standardizaciji proizvodnje, organizaciji poslovanja i maloj količini otpada.
Skinuli ‘lim‘ sa limenki
Iako je obnova još u tijeku, naime, zapadna je strana zgrade još pod skelama, popularna limenka već je promijenila opis. Valoviti pokrov sa zgrade zbog kojeg se sve ove zgrade kolokvijalno zovu limenke, ustvari aluminij, već je nestao. Pokrov bočnih strana zgrade, koji je specifikum svih limenki sa Zapruđa, također je uklonjen, dok je ostatak obojen bijelom bojom. Zapravo svi montažni elementi, izvedeni tako upravo kako bi se mogli lagano i jeftino zamijeniti, odstranjeni su, bez plana o njihovom vraćanju.
-Ministarstvo, da je imalo sluha, je trebalo propisati ili omogućiti da se za cijelo Zapruđe napravi jedan projekt vezan za vanjski izgled zgrada i nebodera. Ovako svaka zgrada mora raditi svoj projekt, što poskupljuje cijeli postupak izrade projekta (koje smo mogli platiti zajednički), ali i omogućava da svatko radi što hoće, nezadovoljna je predsjednica Mjesnog odbora Zapruđe, koja je i sama odrasla u ovoj zgradi, ujedno prvoj limenci na Zapruđu koja je ušla u proces cjelovite obnove.
-Moje osobno mišljenje je da je Ministarstvo trebalo posebnim uvjetima zaštititi specifičnost limenki. Uzimajući u obzir da je Zapruđe naselje koje je gradnja završena 1968. i od tada do danas niti jedan stambeni objekt nije "ubačen" unutar naselja - Zapruđe je jedino takvo naselje Novog Zagreba, mišljenja da je kvart trebao biti obnavljan cjelovito predsjednica Mjesnog odbora.
- Nije problem u tome koliko valovitog ‘lima‘ je bilo ili će biti, već u tome što svaka zgrada sama odlučuje gdje će taj ‘lim‘ biti, te na taj način više zgrade neće biti jednake, zbog čega se gubi izvorna koncepcija našeg kvarta, dodaje predsjednica MO Zapruđe.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....