ZNANSTVENICI OTKRILI

Afrički se divlji psi zbog klimatskih promjena rađaju 22 dana kasnije nego prije 30 godina

Lycaon pictus

 Saverio Gatto/Biosphoto/Biosphoto via AFP
Dosad su se parili najčešće od ožujka do lipnja kad je u područjima koja nastanjuju druga polovina kišne sezone

Zbog klimatskih promjena afrički divlji psi rađaju se 22 dana kasnije nego prije 30 godina, tvrde američki znanstvenici u studiji objavljenoj u Proceedings of the National Academy of Sciences (PNAS).

Afrički divlji pas (Lycaon pictus) rasprostranjen je jedino u suptropskoj Africi, obično u savanama i ostalim osvijetljenim šumskim područjima. Njegovo krzno je crne, smećkaste i bijele boje te prošarano mrljama različitih oblika i veličina. Ugrožena je vrsta, a prijeti mu opasnost od lova i gubitka staništa. Procjenjuje se da je u divljini ostalo oko 6600 afričkih divljih pasa koji žive u nekoliko afričkih zemalja među kojima su i Bocvana, Tanzanija, Zimbabva, Namibija, Zambija i Mozambik.

Izrazito su socijalne životinje koje žive u čoporima od oko 20 jedinki. Spolno zreli ovi psi postaju s 12 do 18 mjeseci. Dosad su se parili najčešće od ožujka do lipnja kad je u područjima koja nastanjuju druga polovina kišne sezone.

- Afrički divlji psi vole se razmnožavati u najhladnije doba godine, a to dolazi sve kasnije – rekla je za New Scientist dr. Briana Abrahms sa Sveučilišta Washington u Seattleu i voditeljica studije objavljene u PNAS-u.

Dr. Abrahms i njezini kolege analizirali su podatke o 60 čopora afričkih divljih pasa u Bocvani koji pokrivaju razdoblje između 1989. i 2020. godine uključujući datume kada su se psi okotili svake godine. Usporedili su ove podatke s klimatskim modelom koji su stvorili na temelju informacija s obližnje meteorološke stanice. Naglasimo, Bocvana zapravo ima dva godišnja doba, ljeto i zimu.

Prosječni datum kada su se ženke okotile bio je 1990. godine 20. svibnja, ali se taj datum 2020. godina pomaknuo na 12. lipnja. Prosječni pomak u datumu rođenja bio je 22 dana tijekom 30 godina, ili oko sedam dana po desetljeću.

- Nejasno je zašto se baš divlji psi vole razmnožavati kada je temperatura najniža, no vjerojatno je to povezano s optimalnim uvjetima lova - kaže Abrahms.

- Prvih devedesetak dana kada divlji pas dođe na svijet, o njemu brine njegova majka u jazbini. Tijekom tog razdoblja, ostali psi u čoporu moraju loviti i za majku i za štene - pojasnila je dr. Abrahms.

Njezin je tim je otkrio blisku korelaciju između pomaka u datumima rođenja i porasta temperature. Maksimalna dnevna temperatura koju su iskusili psi porasla je za 3,8 Celzijevih stupnjeva u razdoblju istraživanja. Porast temperature također može utjecati na stope preživljavanja štenaca.

- Vidimo manje štenaca koji zapravo izlaze iz jazbine - kaže Abrahms iako nije jasno zašto. Promjene u rasporedu uzgoja zbog klimatskih promjena uočene su kod mnogih životinja, uključujući crvene vjeverice i velike sjenice, ali promjena kod divljih pasa čini se neobično dramatičnom.

- Ova će studija pomoći da preusmjerimo naše napore na očuvanje populacije divljih pasa – naglasila je dr. Abrahms.

Učinkoviti lovci kojima veći i jači kradu plijen

Prema podacima u knjizi "Zlatne sjene, leteća kopita" Georgea B. Schallera, afrički divlji psi vrlo su učinkoviti lovci. Više od 60 posto potjera u koje se daju afrički divlji psi završe smrću plijena, a nekada uspješno znaju okončati i 90 posto potjera. Usporedbe radi, lovačka učinkovitost lava iznosti 27 do 30 posto, a hijene 25 do 30. Međutim, kako nisu impozatne građe, afrički divlji često znaju ostati bez plijena koji uhvate i usmrte. Točnije, prisvoje si ga lavovi i hijene. (Damjan Raknić)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 15:14