'EU INSIDE OUTSIDE'

U subotu počinje 27. Muzički biennale Zagreb: Baleti, opera i mrvicu jazza

Muzički biennale Zagreb održava se 27. put (naravno svake dvije godine) od subote 6. travnja do sljedeće subote 13. travnja. Ovogodišnji Biennale odvija se pod “političkim” sloganom, taman pred velikim ujedinjenjem: “EU Inside Outside”.

Program je raspoređen u nekoliko vrlo dobro poznatih prostora: Studiju Bajsić HRT-a, Multimedjalnom centru SC-a, &TD-u, HNK-u, Zagrebačkom kazalištu lutaka, i dakako Lisinskom. Već nekoliko godišta nije tajna da Biennale više ne bije glas “lupanja po loncima”. U svoje vrijeme provokatori su postali srednjom strujom kojeg se Biennale mudro drži. Ne prodajući se previše, s mjerom i ukusom umjetničkog voditelja, skladatelja Krešimira Seletkovića i savjetnika mu Frane Đurovića, u programu igra na kartu posvemašnjeg interesa za privlačne scenske umjetnosti.

Rasprodano kazalište

Tako se sutra Biennale u već rasprodanom Hrvatskom narodnom kazalištu otvara baletnom večeri koja sadrži koreografije ”Šest antičkih epigrafa” Claudea Debussyja i “Posvećenje proljeća” Igora Stravinskog u koreografiji dobro nam poznatog Edwarda Cluga.

Uostalom “Posvećenju proljeća” (Sacre du printemps) na pariškoj su praizvedbi vikali “masacre”. Ali, i masakr je postao priznat kao jedna od ponajboljih partitura 20. stoljeća i gotovo obvezno pokusno polje za svakoga koreografa koji “drži do sebe”. Stravinski, na počecima i gost Biennala uživo, i zatvara ovogodišnji program u subotu 13. travnja u Lisinskom s prikazanjem njegove nazovimo opere “Slavuj” u suradnji svih umjetničkih akademija i tekstilno-tehnološkog fakulteta u režiji Dore Ruždjak Podolski i dirigentskim vodstvom Mladena Tarbuka.

Izvan Europe, Outside Europe su uglavnom podnevni programi u MM centru, osim uvodnoga velikoga praska, odnosno Bing banga, sastava udaraljki pod vodstvom Igora Lešnika u Studiju Bajsić u okviru jakog sudjelovanja ambicioznih studenata Muzičke akademije koji su nakon 1. srpnja odlučili pokazati da nisu za otpad.

A “Inside” su u popodnevnim satima također mlade snage u Hrvatskom glazbenom zavodu - od već afirmiranog gitarista Petrita Çekua do projekta mladih izvođača koje predvodi Katarina Krpan koja će nastupiti još jednom u ponoć u HDLU u “Les Nuits” (Noći) nazaobilaznog Berislava Šipuša zajedno s Reneom Medvešekom.

Ponavljanje gradiva

Večernji, takozvani udarni termini posvećeni su sceni -od spomenute baletne večeri na otvaranju do ZKL-a i ponavljanja gradiva o “Pierrotu mjesečaru” Arnolda Schönberga i “Čekiću bez gospodara” Pierrea Bouleza.

Već je u Novom Sadu s pohvalama prošla praizvedba operne fantazije “Posljednji ljetni cvijet” Zorana Juranića na takst Luke Paljetka pa ekipa stiže i na Biennale. U ZKM dolazi i Balet SNG-a Maribor s dvije predstave Boruta Kržišnika i novim djelom Sande Majurec, ali i u HNK u koreografiji spomenutoga Cluga i Staše Zurovca. Za one koji prate simfonijske orkestre i zborove tu je i Antiphonus, Filharmonija i Simfonijski orkestar HRT-a pod nadzorom Aleksandra Kalajdžića i Luke Pfaffa. Malo još jazza i drugoga u kasnim satima i svi bi trebali biti sretni i zadovoljni.

Kontroverzni balet na otvorenju biennalea

Balet zagrebačkog HNK će u subotu, 6. travnja, u 19.30 sati, izvesti prvu ovosezonsku premijeru unutar koje će biti prikazana tri kraća baletna djela na glazbu Claudea Debussyja i Igora Stravinskog u koreografiji rumunjskog plesača i koreografa te ravnatelja Baleta SNG Maribor Edwarda Cluga. Debussyjeva četveroručna klavirska djela “Šest antičkih epigrafa” i “U bijelome i crnome”, nastala su u istome razdoblju (1914. i 1915.) kada i “Posvećenje proljeća” Stravinskog, koje je prigodom baletne praizvedbe 1913. u Parizu izazvalo najpoznatiju pobunu publike u povijesti glazbe. U predstavi nastupaju: prvaci Pavla Mikolavčić, Edina Pličanić i George Stanciu, solisti Petra Vargović Stanciu, Sabrina Feichter, Mai Kageyama, Guilherme Gameiro Alves, Eugen Dobrescu, Robert Bruist i Dan Rus, te članovi ansambla Iva Vitić Gameiro, Daria Brdovnik Bukvić, Miruna Miciu, Atina Tanović, George Baldovin i Tamas Darai. (I. Mikuličin)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
21. rujan 2024 11:51