Ovo je bila jedinstvena prigoda da nekadašnji učenik i učitelj nastupe zajedno, stvorivši energičnu spregu talenata i virtuoznosti

Nakon trotjednog koncertnog zatišja u novoj godini, krajem tjedna počeli su se oglašavati uhodani koncertni ciklusi u Zagrebu. Dok ih većina tek nastavlja sezonu početu u rujnu, Hrvatski barokni ansambl izdvaja se od ostalih činjenicom da svoju sezonu poklapa s godinom u kojoj jesmo, raspoređujući koncertne cikluse od siječnja do prosinca.

Ove je nedjelje u kazalište Kerempuh pozvao mnogobrojne stare i nove pretplatnike te stare i nove obožavatelje baroka na svečano otvorenje svoje 25. sezone, koja obiluje probranim koncertnim zbivanjima. U srži njihova promišljanja starih partitura baroknog razdoblja u slavljeničkoj godini jest lik i djelo njihova omiljenog skladatelja, Georga Friedricha Händela, kojemu je većinom bio posvećen taj njihov prvi koncert u godini. No, to je tek početak; njemu se u više navrata ponovno vraćati, poglavito na svečanom koncertu u atraktivnom ciklusu Lisinski subotom, 29. ožujka, kada će u najvećoj hrvatskoj palači glazbe izvesti velebnog skladateljeva "Mesiju".

Ovaj je put u njihovu fokusu bila omiljena "Muzika na vodi", čiju je poletnu izvedbu predvodio gost iz Austrije, najavljen kao "prva barokna oboa Europe", Andreas Helm, čiji je angažman omogućio Austrijski kulturni forum kao dio obilježavanja 70 godina svojega kontinuiranog djelovanja u Zagrebu. Zahvaljujući toj agilnoj instituciji s austrijskom kulturnom scenom njegujemo plodonosne veze slijedom čega se mnogi naši umjetnici odlaze školovati u Beč ili Graz, kako je svojedobno učinio i mladi Dubrovčanin Stjepan Nodilo završivši studij oboe upravo kod najvećeg stručnjaka svojega glazbala za taj repertoar, spomenutog Helma.

Ovo je bila jedinstvena prigoda da nekadašnji učenik i učitelj nastupe zajedno, uz bok jedan drugome, stvorivši energičnu spregu talenata i virtuoznosti na povijesnim drvenim puhačkim glazbalima (uz obou svirali su i drvene blokflaute različitih boja i veličina). Oni su bili jezgra zvučnog spektra raskošnih baroknih boja u koje se uključio najveći dosadašnji sastav ansambla uz najbolje studente kolegija barokne violine na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, što je dobar zalog za budućnost. Drveni su puhači u plesnim stavcima triju suita po sedam stavaka s uvodom, izvorno nastalima za kraljevsku večernju plovidbu Temzom od Whitehalla do Chelseaja i natrag, 17. srpnja 1717., bili motivator, ali i jezgra zvuka punokrvnih gudača i zveckavog čembala (diskretni Pavao Mašić).

Damjan Tadic/Cropix

U najživljim su se stavcima sastavu pridruživali i udaraljkaš Borna Šercar na defu i timpanima, te parovi prirodnih baroknih rogova i trublji na kojima su muzicirali majstori od zanata Bruno Grošić i Bánk Harkay odnosno Krešimir Fabijanić i Zvonimir Lazar. Na tim povijesnim primjercima bez ventila nije lako virtuozno muzicirati prepuhivanjem, poglavito u brzim stavcima kojima nije nedostajalo čestih ubrzanja. Bombastični su stavci barokni hitovi koje prepoznajemo iz mnogih filmova, zbog kojih najčešće i volimo barok.

Kako je to razdoblje temeljeno na kontrastu, veličanstvenom je Händelu na programu večeri pridružen njegov suzdržaniji alter ego u liku i djelu Georga Philippa Telemanna čija je Uvertira-suita za dva roga, dvije oboe, fagot, gudače i continuo u F-duru TWV55:F3 bila pravi raritet večeri. Uspješno izvedenim teškim solima puhača radovali su se svi u 25-članom ansamblu. "HRBA je postala barokna filharmonija!" - uskliknut će umirovljeni profesor violine u publici, a mnogi će gosti iz diplomatskog kora sa zadovoljstvom ustanoviti da u Zagrebu mogu redovito slušati svoje omiljene barokne partiture u povijesno osviještenoj izvedbi, kao da putuju kroz neka sretnija i bajkovita vremena.

Za kraj, publika je srčano ispratila punu scenu kazališta kojemu ni notorna akustička suhoća nije ugasila poletno muziciranje, na što su se glazbenici odazvali očekivanim dodatkom: reprizom najpoznatijeg stavka Händelove "Muzike na vodi" koji je i sumirao programsku bit koncerta: Alla Hornpipe!