'PAST ĆE NOĆ'

PIŠE NENAD POLIMAC Strahote holokausta kako ih vidi Hitchcock

Nepoznati film redatelja ‘Psiha’ o koncentracionim logorima koji je izazvao senzaciju 1984. na Berlinaleu, nedavno je dopunjen rolom koja nedostaje

Na berlinskom festivalu 1984. godine kao posebnu senzaciju najavljivali su dotad nepoznati dokumentarni film Alfreda Hitchcocka o koncentracionim logorima naslovljen “Sjećanje na logore”. Znalo se da je za 2. svjetskog rata redatelj “Psiha” snimao kratke propagandne igrane filmove, ali da je sudjelovao u ovakvom projektu, to je bilo veliko otkriće.

“Sjećanja na logore” zapravo su nezavršeni film koji se sastojao iz pet rola pronađenih u arhivima britanskog Državnog ratnog muzeja: njih su snimili britanski i američki ratni kamermani u pratnji savezničkih trupa koje su u travnju 1945. ušle u Njemačku. Postojala je i šesta rola, djelo sovjetskih snimatelja, no ona nije bila dostupna.

Bernsteinova uloga

Kada je film prikazan, ispostavilo se da to baš nije Hitchcockov rad, da je puno važnija osoba u tom projektu bio njegov prijatelj Sidney Bernstein, kasnije osnivač Granada Television, a ovdje potpisan kao izvršni producent. Hitchcock je na odjavnoj špici naveden kao “treatment advisor”, savjetnik na predlošku za film, iako je zapravo bio i puno više: osobito je bio važan u montiranju druge polovice filma, sugerirao je raspored materijala i način upotrebe pojedinih kadrova.

Sam film doimao se senzacionalno. Pokazano je kako su saveznici ušli u logor Bergen Belsen i što su tamo zatekli: kraj logorske žice najprije su zamijetili logoraše u razmjerno dobrom fizičkom stanju, no kako su napredovali, prizori su bili sve jeziviji. Posvuda su ležali izgladnjeli logoraši, a još su strašnije bile hrpe kostura porazbacane uokolo. Da situacija bude gora, izbila je epidemija tifusa, pa je trebalo ne samo pomoći preživjelima, nego i suzbiti smrtonosnu zarazu. Logorske čuvare natjerali su da mrtvace prenesu u zajedničku grobnicu i ukopaju, a sve to morala je promatrati gradska vlast Bergena, koja se pravila da ne zna što se događalo u blizini tog idiličnog gradića. Čak su natjerali i mještane da se suoče s grozotama koncentracionog logora.

Novi detalji

Materijal o Bergen Belsenu zaprema najveći dio dokumentarca, koji prema završnici prikazuje još nekolicinu logora u Njemačkoj i Poljskoj, između ostalih Dachau i Auschwitz. Hitchcock je inzistirao da se čim zornije pokaže kako su logori bili u blizini naseljenih mjesta.

Film “Sjećanje na logore” ove je godine dopunjen rolom koja nedostaje, slika i ton su restaurirani, a snimljena je i nova naracija. Posebno je zanimljivo da je uz njega nastao i popratni projekt “Past će noć” (naslov je posuđen iz završnog dijela originalnog teksta za naratora), koji je režirao André Singer, producent niza dokumentaraca Wernera Herzoga te kontroverznog “Čina smaknuća” Joshue Oppenheimera. Singer je osvijetlio okolnosti u kojima je nastalo “Sjećanje na logore”, razgovarao s britanskim časnicima koji su svojedobno ušli u Bergen Belsen te preživjelim ne samo iz tog nego i drugih logora. Jedan od sugovornika mu je Branko Lustig, koji je od 1942. do 1945. bio zatvoren u Auschwitzu.

Singer je otkrio nevjerojatne podatke. Bernstein - koji je umro 1993. - prionuo je u proljeće 1945., nakon što se domogao snimki iz Bergen Belsena i drugih logora, na cjelovečernji dokumentarac koji je svijetu trebao pokazati što se događalo pod nacističkom upravom. Nije da se za to nije znalo, sovjetske informativne službe javljale su saveznicima za logor Majdanek, ali im je malo tko vjerovao, jer su se prije toga u nekoliko navrata pokazale kao vrlo nepouzdane.

Povijesna lekcija

Hitchcock je u to vrijeme bio prezaposlen, ali je na Bernsteinov nagovor ipak navratio u London i proveo nekoliko dana u pregledu materijala, savjetujući kako bi trebala izgledati završna verzija. Ipak, ono što se u početku činilo kao posao od povijesnog značaja postupno se pretvaralo u neizvjesnu pustolovinu: isporuka dodatnih materijala je kasnila, termine za montažu bilo je sve teže dobiti, pa je naposljetku Bernstein shvatio da ni Britancima niti Amerikancima nije u interesu da se takav film završi. Saveznici su, naime, preuzeli obavezu da iznova izgrade Njemačku, a suočavati njezine žitelje s nečim ovako strašnim činilo se kontraproduktivno.

Cjelovečernji dokumentarac s takvom temom tada kao da nikome nije trebao. Film “Past će noć” - koji će večeras biti prikazan na Festivalu tolerancije u kinu Europa - detaljno evocira tu neobičnu filmsku epizodu čiji su protagonisti bili Bernstein i Hitchcock, kada su politički interesi po tko zna koji put prevagnuli nad potrebom za istinom. To je fascinantna povijesna lekcija koju se ne smije propustiti

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 05:53