Povijesna drama "Brutalist" uskoro stiže u hrvatska kina, a ovo su četiri razloga zbog kojih je trebate pogledati i jedan zbog kojeg je trebate preskočiti:
1) Režija
- Režija Bradyja Corbeta uglavnom je funkcionalna, međutim prošarana je upečatljivim bravurama poput kraćih montažnih sekvenci i igara s perspektivom
- tehnika snimanja VistaVision i njezin format omogućili su mu da svojim kadrovima dade vertikalnost, pogotovo u scenama s arhitekturom
- s obzirom na to da "Brutalist" traje nešto više od tri i pol sata, tempo mu je dobar, no svakako preporučujem kino s udobnim stolicama
2) Teme
- Corbetov je film tematski bogat, a bavi se Holokaustom, umjetnosti, migracijama, u ovom slučaju onima iz nužde, ovisnošću i ganjanjem tzv. američkog sna
- "Brutalist" Sjedinjene Američke Države vidi kao podmuklog dobrotvora koji ugroženima nudi utočište, ali ga naplaćuje tako što ih potom izrabljuje i suptilno lišava identiteta
- Corbetova je Amerika bezosjećajna i cijepljena od estetike koju zbog toga kupuje, a nerijetko čak i krade
3) Glumci
- "Brutalistov" je ansambl vrlo dobar i odličan, a predvodi ga izvrsni Adrien Brody kao izmučeni i talentirani arhitekt László Tóth
- lice mu je izražajno, geste su mu profinjene, a fantastično koristi glas, pogotovo u scenama u kojima govori i engleski i mađarski
- Guy Pierce, koji igra bogatog industrijalista Harrisona Leeja Van Burena, odlično je odigrao njegove skokove iz dječačkog entuzijazma u hladni pragmatizam
- Felicity Jones je odlična kao Erzsébet Tóth, Laszlova karakterno snažna i pronicljiva supruga
4) Arhitektura
- Corbetov László Tóth diplomant je Bauhausa, poznate njemačke umjetničke škole koju je u Weimaru osnovao arhitekt Walter Gropius
- Tóth umjetnički rukopis, neovisno o tome dizajnira li namještaj, biblioteku ili zgradu, decidirano je modernistički, što Amerika u kojoj djeluje ne cijeni i ne razumije
- premda je prvenstveno fokusiran na ljude, a manje na umjetnost, "Brutalist" je dobra prilika za upoznavanje jedne filozofije i estetike
1) Priča
- iako nedvojbeno ambiciozna i puna emocija, ponekad zna malo zateturati zbog težine tema kojima se bavi
- scenaristi Brady Corbet i Mona Fastvold znaju biti suviše doslovni, a nisu imuni ni na sladunjavost
- u priču su ubacili i neka opća mjesta iz biografskih drama ; nije to velik minus, međutim zna povremeno smetati
Kad su Francuzi Amerikancima 1886. povodom stote godišnjice nezavisnosti njihove nacije poklonili golemu skulpturu "Sloboda prosvjetljuje svijet", osnažena je ideja da su Sjedinjene Američke Države - kako kaže njihova Deklaracija o nezavisnosti i jedan od stihova njihove himne - zemlja jednakih i slobodnih. Nedugo nakon toga, 1892. godine, SAD je jednu od svojih najvažnijih politika, imigracijsku politiku, podigao na saveznu razinu te u blizini Kipa slobode na otoku Ellis otvorio svoj glavni prihvatni centar za migrante. Otok Ellis ubrzo je postao najprometniji takav centar u Americi, a Kip slobode često prva stvar koju su migranti vidjeli. Kako bi se naglasilo da je Amerika utočište, u Kip je 1903. stavljena plaketa sa stihovima pjesme "Novi kolos" američke pjesnikinje Emme Lazarus:
“Dajte mi svoje umorne i siromašne,
Natisnute mase koje žude da slobodno dišu,
Bijedni otpad sa svoje prenapučene obale.
Pošaljite ih, te beskućnike, te stradalnike oluja, meni,
Ja uzdižem baklju pored zlatnih vrata!”
Nakon što je Adolf Hitler 1933. postao njemački kancelar, a njegov režim počeo otvarati koncentracijske logore te sustavno progoniti Židove, Rome, Slavene, homoseksualce, liberale, socijaliste, komuniste, Jehovine svjedoke, masone te one koji su odbijali raditi te sve druge "nepoželjne" članove društva, neki od njih - oni koji su imali sreću i sredstva - pobjegli su i u Novi svijet.
"ŠALABAHTER IZ FILMA" O "BRUTALISTU" POGLEDAJTE OVDJE:
Povijesna drama "Brutalist" redatelja Bradyja Corbeta ("Djetinjstvo vođe", "Vox Lux") govori o jednom takvom bjeguncu - mađarsko-židovskom arhitektu Lászlu Tóth, diplomantu umjetničke škole Bauhaus, institucije koju su nacisti držali rasadnikom "izopačene umjetnosti". Premda je Tóth fiktivna ličnost, scenaristi filma Brady Corbet i Mona Fastvold rekli su časopisu "Range" da je on amalgam mađarskog arhitekta Marcela Lajosa Breuera, američkog arhitekta Paula Rudolpha, njemačko-američkog arhitekta Ludwiga Miesa van der Rohea i mađarskog slikara i fotografa Lászla Moholy-Nagyja.
Tóth (Adrien Brody) dođe u Ameriku nakon što iskoči iz vlaka koji ga je trebao odvesti u koncentracijski logor Buchenwald. U svoj ga dom u gradu Philadelphiji prime njegov rođak asimilant Attila (Alessandro Nivola) i njegova supruga katolkinja Audrey (Emma Laird). Atilla mu otkrije da su njegova supruga Erzsébet (Felicity Jones) i nećakinja Zsófia (Raffey Cassidy) još uvijek žive, ali da još ne mogu napustiti Europu jer je Erzsébet oboljela. Tóth se zaposli u Attilinoj stolarskoj radioni "Miller i sinovi". Nedugo zatim, sin bogatog lokalnog industrijalista Harry Lee Van Buren (Joe Alwyn) od Atille i Tótha zatraži da renoviraju knjižnicu u domu njegovog oca Harrisona Leeja Van Burena (Guy Pearce). Vjerujući da će mu taj posao donijeti dobre prihode te podići renome njegove radione, Atilla prihvati ponudu, a dizajnerski dio posla prepusti Tóthu.
"Brutalist" je premijerno prikazan na 81. filmskom festivalu u Veneciji, gdje je osvojio nagradu Srebrni lav za režiju. Na nedavno održanoj dodjeli nagrade Zlatni globus osvojio je tri nagrade, uključujući i onu za najbolji dramski film. Prikupio je i 10 nominacija za nagradu Oscar. Corbetov film u hrvatska kina dolazi 20. veljače, a kritičar Jutarnjeg lista Damjan Raknić u novoj epizodi serijala "Šalabahter iz filma" donosi četiri razloga zbog kojih biste ga trebali pogledati i jedan zbog kojeg ga trebate preskočiti.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....