DESETLJEĆA FENOMENA

O NAIVI I AUTSAJDERSKOJ UMJETNOSTI Osvrti Tonka Maroevića na "zabranjeno područje"

 Neja Markičević / Cropix
Maroevićevi tekstovi od samih početaka pokazuju da se o naivi može pisati, pa i negativno, a da to ne bude usmjereno protiv naive kao fenomena

ZAGREB - "O naivi i autsajderskoj umjetnosti", knjiga kritika, eseja i studija akademika Tonka Maroevića, nastalih od 1968. do 2012. godine, predstavljena je danas u Hrvatskom muzeju naivne umjetnosti, koji ju je kao deseti svezak objavio u svojoj biblioteci "Hrvatska likovna kritika".

Maroevićeva knjiga obuhvaća 56 autorovih integralnih tekstova, njegovu potpunu bibliografiju radova o naivi i autsajderskoj umjetnosti, s citatima niza relevantnih fragmenata te izbor iz bibliografije o autoru kao likovnom kritičaru, povjesničaru i teoretičaru umjetnosti.

Iako se Maroević naivom i autsajderskom umjetnošću nije sustavno bavio, on meritorno raspravlja o svim aspektima tih fenomena i suvereno vrednuje pojedina izdvojena stvaralaštva, rekao je Vladimir Crnković, priređivač i urednik knjige. Poimanje hrvatske naive i autsajderskog stvaralaštva, a osobito opusa Lackovića, Rabuzina, Bratanića i Šercara bez njegovih prinosa bilo nemjerljivo siromašnije, dodao je.

Ocijenio je da se Maroevićevi osvrti odlikuju nedvojbenim kritičkim stavom, nastojanjem da se prepoznaju i definiraju najosobnije značajke svakog pojedinog autora, a svaki opus smjesti u točno određene koordinate vremena i prostora, odnosno, kontekstualizira unutar širih okvira moderne likovnosti.

Recenzent Petar Prelog smatra kako ta knjiga svjedoči o kontinuiranom Maroevićevu interesu za stvaralaštvo koje sam naziva, "izvan konvencionalnih, institucionalnih okvira". Prateći isprva u Telegramu, a zatim i u drugim časopisima događanja na domaćoj likovnoj sceni, on bilježi, prikazuje i kritički se osvrće na mnoge izložbe u zagrebačkoj Galeriji primitivne umjetnosti i ostalim izložbenim prostorima, podsjetio je Prelog.

Posebno je izdvojio njegove brojne predgovore za izložbe, monografije i mape naivnih umjetnika, napomenuvši kako su Maroevićeve minuciozne analize i jasna tumačenja postala nezaobilaznim dijelom nacionalnog kulturnog života u najširem smislu.

Čini se da je zadnjih desetljeća pisati o naivi bilo kao ulazak u vrstu zabranjenog područja koje je samo rubno vezano uz umjetnost, no Maroevićevi tekstovi od samih početaka pokazuju da se o naivi može pisati, pa i negativno, a da to ne bude usmjereno protiv naive kao fenomena, ustvrdio je recenzent Marijan Špoljar.

Zahvalivši svim koji su sudjelovali u nastanku knjige, akademik Maroević je rekao da za njega naiva i autsajderska umjetnost, odnosno ljudi koji nisu studirali niti su 'istrenirani' već se izražavaju najbolje što mogu, proširuju naša iskustva.

Knjigu "O naivi i autsajderskoj umjetnosti" dizajnirao je Boris Ljubičić.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
21. rujan 2024 10:49