FILM O POVIJESTI NEDOVRŠENOG MEGA PROJEKTA Ostvarene i neostvarene vizije Novog Zagreba

"Novi Južni Zagreb”, autorski film Darka Fritza, djelo je o vizijama budućnosti, prikazanim kroz razvoj urbanizma Novog Zagreba. Inspiracija za film bila je prostorna maketa planske gradnje Južnog Zagreba, nekadašnjeg naziva za prekosavski Zagreb, iz 1962. godine koja se danas nalazi u Muzeju grada Zagreba. Taj kratkometražni eksperimentalni film nastao je u produkciji Filmske udruge Motion koju predstavlja producentica Ivana Marinić Kragić, a njegova pretpremijera održat će se danas u dvorani Gorgona MSU.

Smjenjivanje kadrova

Budući da je gradnja Južnog Zagreba prema tadašnjem urbanističkom planu započela 1962. godine, te nikad nije do kraja realizirana, autor se ne bavi urbanističkim pitanjima niti postavlja prijedloge rješenja, već na jasan način prikazuje koje su urbanističke vizije ostvarene, a koje nisu. Plan i maketa bili su izrađeni po CIAM-ovim postulatima (CIAM - Congrès international d’architecture moderne) te je na tom području grada bilo planirano niz različitih sadržaja javnog karaktera.

Veliku maketu Južnog Zagreba Darko Fritz, uz pomoć Nenada Ravnića i Nikice Pavlovića iz arhitektonskog studija NFO, prenio je u digitalni zapis, u 3D kompjutorski prikaz. Tako je stvorena baza za “smjenjivanje” kadrova vizije plana i onoga što je doista sagrađeno. U usklađivanju filmskih kadrova i 3D prikaza, “matchmakingu”, surađivao je sa Tomom Vujnovićem, majstorom vizualnih efekata.

U filmu se koristi duži citat dokumentarnog filma “Zagrebačke paralele” Branka Majera koji je pratio početak gradnje Novog Zagreba, snimajući iste lokacije tijekom pet godina, od 1957. do 1962.

- U filmu koristim odabir tridesetak arhivskih filmskih snimaka Novog Zagreba od 1950-ih do danas te kompjutorski generirane prikaze djelomično ostvarenog idejnog rješenja urbanističkog plana i faze njihovih ostvarenja. Vide se i prizori iz filma Zorana Tadića “Treći ključ” iz 1982.

Kompjutorski prikazi

U njemu Tomislav Gotovac izvodi performanse čitanja novina, gledanja televizije i slušanja radija na tržnici u Utrini, umjetničke radove vezane za “sada i ovdje”, koje koristim kao svojevrsni portal za putovanje kroz vrijeme - navodi Darko Fritz.

Velik dio pripreme za film odrađen je u arhivima i proveden u potragama za arhivskim snimkama. No Darko Fritz nije napravio jedan klasični prikaz o nastanku dijela Zagreba, već je njegov film umjetnički projekt. Montaža nije rađena po ljepoti kadra nego po matematičkom sistemu. U filmu koristi inovativnu algoritamsku montažu koja se temelji na matematičkim algoritmima i nizovima, kao što su tzv. magični kvadrati i Fibonaccijev niz. Tako algoritmi montažne tehnike naglašavaju vizualnu promjenu urbanizma Novog Zagreba od 50-ih do danas.

Suradnja s Klifom

- Montaža se nije radila uobičajeno, po kvaliteti snimljenog kadra, već se ostvarivala automatizirano - objašnjava Darko Fritz. Za programiranje alogritama i u filmskoj montaži surađivao je s umjetnikom Ivanom Marušićem Klifom. U suradnji s ekipom stručnjaka za pojedina područja tako je stvoren eksperimentalni film, koji ne mari suviše za udovoljavanje percepcije gledatelja.