Blagdanski je period u svakoj svjetskoj metropoli vrijeme kada se najviše prostora pridaje estetici eksterijera – ukrašavanju i osvjetljavanju građevina, trgova i ulica. Zagreb je jedan od gradova koji svake godine sve više ulaže u božićne dekoracije, no nažalost u odnosu na druge glavne gradove u Europi i svijetu, ukrašavanje se temelji na gotovo skromnoj i jednostavnoj razini. Tzv. zimski turizam metropolama donosi značjane prihode svake godine i upravo se kultura ukrašavanja u preblagdansko doba može tumačiti ključnim čimbenikom brojnih turističkih posjeta.
Poticanje kulture blagdanskog ukrašavanja
Kako bi se i Zagreb pozicionirao kao destinacija koja će svojom estetikom moći privući turiste, pokrenut je projekt „Blagdanska Cooltura“ koji želi poticati kulturu blagdanskog ukrašavanja. Također, želi se stvoriti osobiti božićni ugođaj u središtu grada i proširiti blagdanski optimizam, a jedna od ideja projekta je i potaknuti sve građane Zagreba da nadahnuti uspješnim primjerima blagdanskog ukrašavanja i sami doprinesu blagdanskom ugođaju grada.
„Zagreb je srednjovjekovna metropola koja otvara mnogo mogućnosti kako bi se poboljšala kvaliteta blagdanskog duha koji je prisutan medju stanovnicima grada. Ovaj projekt je poseban po tome što na neki način daje upečatljiv potpis gradu Zagrebu , tj definira način na koji grad i arhitektura grada živi u ovom blagdanskom periodu. Projektom „Blagdanska Cooltura“prepoznata je vrijednost ideje da se znamenite (kulturne) građevine tretiraju na poseban način kako bi svojom ljepotom u blagdansko vrijeme jos više došle do izražaja, zabljesnule pred svojim građanima, ali i pred turistima“ izjavila je Maja Bručić, dipl.ing.arh.
Ukrašene građevine postaju 'hot spot' grada
Važno je naglasiti kako je blagdanski duh prvenstveno prisutan u ljudima, a zatim i u građevinama koje čine grad. Ukrašene građevine postale su "hot spot" grada u doslovnom smislu, budući da se radi o intervenciji rasvjetom na postojećim objektima u tako da se naglasi njihova ljepota, definira posebna namjena (npr. kazalište, koncertna dovrana... itd.), te se izabranim načinom ukrašavanja arhitektura stopi s lokacijom u gradu (genius loci).
Ovim projektom grad Zagreb dobiva ulaznicu u kulturni vrh europskih metropola, stoga je potrebno pohvaliti inicijativu, organizatora te sve tvrtke i pojedince koji su prepoznali važnost ove ideje, u koji su maksimalno uključene dvije glavne komponente koje čine svaki grad - a to su čovjek i njegov životni prostor, odnosno arhitektura koja živi zivot svoji stanovnika. Osobita vrijednost projekta počiva u činjenici da cijelokupni zahvat i intervencija građevinama ne predstavljaju veliku investiciju, a pružaju izniman ugođaj.
Pozivamo vas da se na stranici Jutarnji.hr uključite u nagradni foto natječaj kojim se bira naj-cool božićni ugođaj, proširite božićni optimizam i osvojite vrijedne nagrade!
Igor Mešin, glumac:
Jako mi se sviđa kako je kazalište „Komedija“ ukrašeno i drago mi je što izgleda lijepo i čarobno - imam osjećaj kao da se nalazim u nekom velikom europskom gradu. Nadam se da će se tradicija ukrašavanja nastaviti.
Mila Elegović Balić, glumica:
Jako sam oduševljena jer kazalište izgleda poput pravog pozićnog drvca. Svaka čast organizatorima i sponzorima koji su se potrudili da u ovo blagdansko vrijeme „Komedija“ izgleda ovako lijepo.
Korana Gvozdić, voditeljica:
Volim Božić baš zbog nestvarnog ugođaja u gradu – sve je prepuno ukrasa, lampica....Ugodno sam iznenađena kako kazalište „Komedija“ izgleda – vrlo elegantno, s druge strane veselo i kao u bajci!
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....