HRVATSKI ARHITEKT U TIMU REMA KOOLHAASA

Kako smo za Abramovića i Žukovu radili megamuzej

 CROPIX
Garaža je podignuta u parku Gorki u Moskvi na mjestu kantine iz doba Brežnjeva

U Moskvi je otvoren novi Muzej suvremene umjetnosti Garaža, o kojemu se u arhitektonskim krugovima mnogo priča, a čija je vlasnica kolekcionarka Daria Žukova.

Široj je javnosti najpoznatija kao partnerica oligarha Romana Abramoviča, no ne može joj se osporiti solidan osjećaj za suvremenu umjetnost koju promovira. Muzej suvremene umjetnosti Garaža smješten je u parku Gorki, sagrađen je na temeljima nekadašnje kantine iz doba Brežnjeva.

U kantini, koja je sagrađena šezdesetih, svojedobno se u isto vrijeme moglo hraniti nekoliko stotina ljudi, a čitav se prostor prostire na 54 tisuća četvornih metara. Autor je jedan od najvećih arhitekata današnjice, Rem Koolhaas, koji valjda još od tornjeva CCTV u Pekingu nije imao projekt ove veličine (može se pretpostaviti da se bavio Bijenalom arhitekture kojemu je bio na čelu, teorija je za Koolhaasa, inače bivšeg teoretičara, pisca i novinara, vrlo važna).

Rad u velikom uredu

U Koolhaasovom timu koji je radio na projektu Garaže, u trenutku kada je ideja za ovaj projekt tek nastajala, radio je i mladi hrvatski arhitekt Pero Vuković. Na pitanje koliko se u konačnom projektu arhitekt držao njihovih ideja, Vuković odgovara:

- Na početnom projektu za Garažu radilo nas je osmero arhitekata. Naravno, Koolhaasova je riječ zadnja, no nije se mnogo toga promijenilo od prve ideje. Ostala su, primjerice, gigantska vrata - kaže. Naime, na ulazu u novi moskovski muzej nalaze se vrlo visoka i široka vrata koja se vertikalno podižu iznad posjetitelja.

U OMA-i, uredu Rema Koolhaasa, radi po stotinu arhitekata odjednom (sve ih sam izabere). Kako izgleda suradnja s velikim Koolhaasom, pitamo Vukovića? - Fantastično. Nevjerojatno je koliko se toga nauči u suradnji s arhitektom njegova kalibra. A ako mu se neki projekt ne svidi, jednostavno ga prekriži, crvenom bojom, u hodu. I poboljša ga - prepričava 26-godišnji Vuković, kojeg smo u široj javnosti upoznali kao najmlađeg sudionika Venecijanskog bijenala, kada je skupina arhitekata trebala nastupiti teglenicom (što je, nažalost, neslavno propalo).

Dragocjeno iskustvo

Vuković se u međuvremenu vratio u Hrvatsku i napravio nekoliko projekata, među kojima je hvaljeni i Hostel 63 u Vlaškoj.

Za Koolhaasov je ured odabran među tisućama arhitekata koji su tamo prijavljuju. U međuvremenu je odlučio otvoriti vlastiti atelje, no iskustvo koje je stekao u uredu nizozemskog arhitekta, u kojem je bio godinu dana, vrlo mu je važno:

- U trenutku kad je OMA dobila projekt, bila je to napuštena kuća s derutnim zidovima - priča Vuković.

Nova je Garaža izvana siva dvokatnica, materijal je polikarbonat, iznutra je mnogo više boja. No, već su se čule prve kritike - da se zgrada iznutra svojim uređenjem nadmeće s izlošcima.

S druge strane The New York Times piše o Garaži kao najvažnijem privatnom muzeju otvorenom u Rusiji od 1917. godine.

Navodi, među ostalim, i kako je Žukova privukla mlađu publiku te kako promovira djela umjetnika kao što su Mark Rothko, Christian Marclay i Marina Abramović. Sve je svjetske medije obišao vrlo upečatljiv izložak, crvenobijela soba koju potpisuje japanska umjetnica Yayoi Kusama, koja je, inače, proglašena najpopularnijom umjetnicom na svijetu za 2014.

Višemilijunski projekt

Među highlightima se spominju i fotografije Georgija Kizevaltera, ruskog umjetnika koji je dokumentirao moskovski underground pokret 1970-ih i 80-ih. U rujnu će se, pak, otvoriti izložba Louise Bourgeois. Namjera je, uglavnom, povezati rusku umjetnost sa suvremenom, svjetskom.

Renoviranje zgrade koštalo je 27 milijuna dolara, za održavanje će biti potrebno još novaca, no neće sve financirati Abramovič. Ne zato što bi to njemu bilo teško, nego zato da bi čitav muzej zdravije poslovao. Odnosno, kako je New York Timesu rekao njegov ravnatelj Anton Belov: “Ako želite da to bude dobra institucija u koju ljudi vjeruju, ne može biti samo obiteljski projekt. To nije stabilno”.

Dugo smo tragali za idealnim mjestom

Slavni nizozemski arhitekt Rem Koolhaas, dobitnik Pritzkera, najvažnije svjetske nagrade za arhitekturu, prepričavao je nedavno za Guardian kako su on i Žukova dugo tragali za idealnim prostorom, nakon što su se dogovorili da grade muzej. “Čim smo vidjeli napušteni, gotovo ruševni restoran iz šezdesetih u parku, znali smo da je to to”, rekao je Koolhaas i dodao: “Zgrada nije ironija, niti humor, ne želim da se pogrešno shvati. Ona je naprosto ovdje.” Koolhaas priča i kako se suočio s golemim prostorima javne zgrade: “Dosta je toga bilo devastirano, no odlučili smo sačuvati sve što smo mogli, primjer su mozaici iz sovjetskog doba. Možete mnogo toga reći o sovjetskom sistemu, ima stvari koje su bile loše, no u pogledu javne arhitekture, razdoblje je bilo vrlo darežljivo”.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 23:14