DESPENTES Pankerski lucidno opisuje suvremeni Pariz. Tu su novinari, glazbenici, porno glumci, buržuji, beskućnici, lumpenproleteri skloni fašizmu...

Priča o Vernonu Suboteksu, propalom vlasniku trgovine s pločama, DJ-u koji je postao beskućnik i kojeg je život na ulici tako prosvijetlio da se pretvorio u svojevrsnog gurua, briljantan je roman francuske književnice Virginie Despentes čija prva dva dijela imamo priliku čitati i na hrvatskom, u prijevodu Ite Kovač i izdanju Oceanmore. Drugi dio hvaljene trilogije kod nas je objavljen krajem 2017. godine. I dok smo se u prvom dijelu upoznavali sa Suboteksom, nikad odraslim frajerom u 40-im godinama koji se s nevjerojatnom ravnodušnošću prepušta vlastitoj propasti, drugi dio romana donosi dinamičnu sliku scene koja se oformila oko njega u pariškom parku Buttes-Chaumont. Polako se raspleće priča i o posljednjem, predsmrtnom intervjuu rock-zvijezde Alexa Bleacha, Suboteksova prijatelja, u kojem roker ozbiljnog narkomanskog pedigrea za smrt svoje bivše djevojke, porno zvijezde Vodke Satane, optužuje filmskog producenta Laurenta Dopaleta.

S pravom 48-godišnju Virginie Despentes uspoređuju s Balzacom; pankerski lucidno piše krokije živopisnih likova suvremenog Pariza. To je otprilike neka intelektualna, kulturna scena novinara, producenata, propalih scenarista, glazbenika, porno zvijezda, prošarana s nekoliko pripadnika buržoazije, ali i beskućnika i lumpenproletera sklonih fašizmu. Uglavnom, društvo s kojim se jednostavno identificirati.

I “Vernon Suboteks II” razvija se već poznatom dinamikom – priča napreduje kroz pripovijedanje različitih likova pa tako neprestano situaciju vidimo pod novim osvjetljenjem. Suboteks je u ovom dijelu priče tek sporedni lik, zatravljen je slobodom koju mu pruža život na ulici, bez posjedovanja ičega. Postaje magnet za svoje prijatelje, ponovno počinje puštati glazbu, a partyji koji se događaju u lokalnom kafiću poprimaju mistični karakter. No najbolje upoznajemo Alexa Bleacha i Vodku Satanu, rock i porno zvijezdu, progonjene duše koje više nisu među živima. Među pokretačima događaja tu je zato jedna druga porno zvijezda – Pamela Kant, koja neobično društvance na kraju ovog dijela romana povede u skitalačku misiju, potragu za nekim utopijskim, slobodnim životom, motiv koji pomalo nalikuje na legendarnu “Plažu” Alexa Garlanda, pisca koji je danas postao relevantan scenarist i filmski režiser.

Autorica pri kraju romana pomalo ipak gubi koncentraciju i opisi pojedinih likova nisu više tako ubitačno točni i uvjerljivi. No, to ne čini roman manje dobrim i kraj vas ostavlja gladnim, nestrpljivim da saznate što se još događalo s tom skupinom ljudi. Naime, lako se zamisliti da ste jedan od njih. Barem je meni bilo tako.

Despentes je bivša pankerica, eksplozivna, radikalna feministica koja, po mom sudu, daleko bolje piše od ovdje nekada vrlo popularnog Frédérica Beigbedera, čije su mi rečenice uvijek nalikovale reklamnim sloganima. Bilo bi zanimljivo znati kakav je njezin stav prema aktualnoj američko-francuskoj feminističkoj zavadi i pokretu MeToo, koji je dio Francuskinja doživio kao nepotreban poziv na čistunstvo i lov na vještice. Uostalom, Despentes je slavu postigla upravo romanom “Baise-moi” (Jebi me) (1993) po kojem je kasnije snimila i film. Javnost je sablaznila pričom o silovanju, nasilju i ubojstvima čije su protagonistice bile dvije bijesne, mlade žene s ruba društva, prostitutke, ovisnice i povremeno porno glumice. I sama Despentes se u mladim danima bavila prostitucijom pa ne čudi da su njezini opisi takvih likova, kao i transvestita i porno zvijezda, posebno uvjerljivi.

Romani o Vernonu Suboteksu u Francuskoj su vrlo popularni, a samo drugi dio prodan je u više od 200 tisuća primjeraka. Canal Plus sprema i televizijsku adaptaciju romana s Romainom Durisom u ulozi posrnulog DJ-a. Šteta što kod nas Vernon Suboteks još nije doživio veću popularnost.