Gospodarski kriminal

Štete zbog prijevara penju se i na preko sedam milijuna kuna po tvrtki

Više od četvrtine hrvatskih tvrtki susrelo se s nekim oblikom gospodarskog kriminala, kažu u PwC-u
 Srđan Vrančić / Hanza Media

Unatoč naporima da mu se stane na kraj, gospodarski kriminal u financijskom sektoru je u porastu, upozorava se u novom istraživanju konzultantske kuće PwC.

Naime, istraživanje koje je početkom godine proveo PwC na uzorku od 1513 ispitanika iz sektora financijskih usluga pokazuje da se gotovo polovica njih, ili čak 46 posto, susrelo s kriminalom u posljednje dvije godine. Riječ je o većoj brojci od one koju je pokazalo istraživanje provedeno prije dvije godine, kada je 45 posto ispitanika priznalo da se susrelo s kriminalom. No, još više zabrinjava podatak da je prisutnost gospodarskog kriminala u financijskom sektoru znatno veća nego u drugim sektorima svjetskoga gospodarstva: dok je prosjek prisutnosti gospodarskog kriminala u svim sektorima na globalnoj razini 36 posto, u financijskom je sektoru taj udio za 10 postotnih bodova veći!

“Sektor financijskih usluga tradicionalno se pokazuje najugroženijim u pogledu gospodarskog kriminala jer zadovoljava financijske potrebe svih drugih sektora”, ocjenjuju u PwC-u.

Sve su veći i gubici žrtava gospodarskog kriminala. Oni koji su zbog toga pretrpjeli gubitke, njih 46 posto, svoje troškove procjenjuju na oko 100.000 dolara po slučaju. No, gotovo četvrtina ispitanika, ili njih 24 posto, tvrdi da su im troškovi bili i znatno veći, te da su se kretali u rasponu od 100.000 pa do čak milijun dolara. Kako god, troškovi nastali zbog gospodarskog kriminala u 2016. su porasli u odnosu na 2014. godinu.

Glavni oblici gospodarskog kriminala u financijskom sektoru, pokazuje istraživanje PwC-a, odnose se na zloupotrebu imovine i kibernetički kriminal, no velik je broj i slučajeva pranja novca, mita i korupcije, kao i drugih “klasičnih” oblika prijevara. U porastu je i zloupotreba povlaštenih informacija u prometu vrijednosnih papira, pokazuje istraživanje. Većinu prijevara, dodaje se, počinili su vanjski počinitelji, no sve je više i prijevara koje čine unutarnji počinitelji, odnosno niži i srednji menadžment, tvrde u PwC-u.

Pritom alarmantno zvuči podatak da ni sve veća ulaganja u zaštitu od kriminala nisu urodila plodom. U PwC-u ocjenjuju da financijskim kućama nedostaju dovoljno educirani i iskusni stručnjaci, posebno za borbu protiv pranja novca i financiranje terorizma. Upozoravaju i na potrebu novog pristupa i nabave novih tehnologija.

Istraživanje PwC-a ne bavi se posebno Hrvatskom. No, podaci koje je PwC nedavno prezentirao za našu zemlju pokazuju da se 26 posto hrvatskih tvrtki u posljednje dvije godine susrelo s gospodarskim kriminalom. Četvrtina organizacija u Hrvatskoj bile su žrtve kibernetičkog kriminala, a od 16 posto njih tražilo se da plate mito. Polovica hrvatskih ispitanika koji su prijavili štetu procjenjuje da se ukupni financijski gubitak njihove tvrtke zbog gospodarskog kriminala kreće u rasponu od 350.000 pa do sedam milijuna kuna.

Unatoč tome, malo je vjerojatno da će hrvatske tvrtke angažirati stručnog forenzičkog istražitelja kada se ustanovi prijevara. To bi, kako pokazuje istraživanje, učinilo njih samo devet posto

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 03:39