ZAGREB - Na plaće šestero zaposlenih svaki mi mjesec odlazi 40 posto svih troškova za obrt. Imamo najskuplju radnu snagu i skupu državu i to je postalo neodrživo u situaciji drastičnog pada prometa, upozorava zagrebački poduzetnik Ivan Senjak.
- Kada bi država smanjila poreze i doprinose na plaće, to bi joj se direktno vratilo kroz veću zaposlenost, veće plaće radnicima, bolju kupovnu moć i veću potrošnju - zaključuje Senjak.
Rekordna nezaposlenost
Skupa radna snaga koju na svom poslovanju svaki mjesec osjete hrvatski poduzetnici obija se o glavu i državi. Visoki porezni klin, dakle visoko porezno opterećenje hrvatskih plaća izravno utječe na visoku nezaposlenost koja je u siječnju dosegnula rekordnih 17,7 posto.
Potvrdila je to analiza Anamarije Šeparović objavljena u časopisu Financijska teorija i praksa Instituta za javne financije. Prema toj analizi, Hrvatska ima relativno visok porezni klin od 41,1 posto koji je veći od prosjeka zemalja OECD-a u kojem je prosječno porezno opterećenje plaća, dakle razlika između bruto i neto plaće, 37,7 posto.
- Međutim, gledajući stope nezaposlenosti, situacija u Hrvatskoj dosta je zabrinjavajuća. Raspon stopa nezaposlenosti u zemljama OECD-a jest od 2,3 do 11 posto. Prosjek je 5,8 posto, a registrirana stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj je 14,8 posto. Visoki porezni klin povlači i visoku stopu nezaposlenosti - zaključuje autorica u analizi. Visok porezni klin, pokazuje analiza, negativno utječe i na poslodavce i posloprimce.
Golemi doprinosi
Visoki porezni klin zbog velikih davanja državi i male neto plaće demotivira posloprimca u traženju posla, djelomice i zbog naknada koje primaju na burzi tijekom nezaposlenosti. S druge strane, povećava cijenu troškova rada, što demotivira poslodavce pri zapošljavanju nove radne snage.
- Dakle, niski porezni klin potiče radnike u zapošljavanju zbog povećanja neto plaće, ali i poslodavce u traženju nove radne snage zbog manjih troškova rada - ističe se u analizi.
Premda je Hrvatska mijenjala porezno opterećenje plaća, ono je i dalje iznimno visoko. Na prosječnoj plaći porezni klin je 1994. godine bio veći od 50 posto, 1997. oko 45 posto, a 2005. godine 39,5 posto. Povećanjem osobnog odbitka 2008. godine sa 1600 na 1800 kuna to je opterećenje povećano na 41 posto. Hrvatska pritom ima progresivni porezni klin pa su najveće plaće opterećene s gotovo 50 posto obveza za poreze i doprinose.
- Problem u Hrvatskoj nije porez na dohodak, već doprinosi. No, smanjivanje doprinosa usko je povezano s reformama zdravstvenog i mirovinskog osiguranja - upozorava Anamarija Šeparović.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....