Godinama neće biti posla za mlade i slabo obrazovane

ZAGREB - Posljednjih pola godina odlijepili smo se od dna, smatra Svjetska banka, najavljujući nastavak pozitivnih trendova koji će ponajprije ovisiti o izvozu i priljevu stranog kapitala.

Banka ostaje pri ranijim, relativno optimističnim procjenama da će hrvatski BDP ove godine rasti 0,5 posto, a sljedeće će ubrzati na tri posto. Ipak, to je sporije od prosjeka zemalja nove Europe gdje se ove godine očekuje rast od 1,6 posto, a sljedeće 3,6 posto.

Stradala je proizvodnja

- Premda dolazi do oporavka svjetskoga gospodarstva, perspektiva za regiju EU10 i Hrvatsku i dalje je neizvjesna. Nezaposlenost i dalje raste , a smanjenje se očekuje tek 2011. godine - rekao je Kasper Richer, glavni autor Redovnog ekonomskog izvješća Svjetske banke za zemlje skupine EU10 i Hrvatsku.

Ipak, pozitivnom se ocjenjuje činjenica da je zaposlenost u zemljama regije tonula sporije nego ekonomija. Tako je u Estoniji BDP pao 14 posto, a zaposlenost devet posto. U Hrvatskoj je BDP pao 5,8 posto, a zaposlenost 3,2 posto.

- Poslodavci su nastojali zadržati kvalitetnu radnu snagu jer su svjesni da će ju, kada prođe kriza, teško vratiti - objasnila je Sanja Madžarević-Šujster, viša ekonomistica Svjetske banke za Hrvatsku. To je osobito važno u slučajevima kad su poslodavci ulagali u njezin razvoj.

Premda brojke govore da se u taj trend uklapa i Hrvatska, velike su razlike između privatnog i javnog sektora. Zaposlenost u proizvodnji i hotelijerstvu pala je više od BDP-a , a približno snažan pad zadesio je i građevinarstvo. Istodobno su u sektorima poput obrazovanja i zdravstva otvorena nova radna mjesta.

Ribić nije u pravu

Plaće u industriji stradale su mnoge više nego u javnom sektoru. Te brojke ne idu u prilog riječima Vilima Ribića, predsjednika Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja, koji je jučer ustvrdio da su dosad “jedino javne službe pokazivale solidarnost”.

Na razini regije, kako pokazuje izvješće, najteže su prošli muškarci i mladi jer je kriza najteže pogodila građevinarstvo i proizvođačke djelatnosti. To ih čeka i sljedećih nekoliko godina jer će, kako ocjenjuje Svjetska banka, radnici s osnovnim obrazovanjem i malo radnog iskustva teško dolaziti do posla u svim sektorima, a ne samo u građevini.

- Turistička sezona će sljedećih mjeseci malo popraviti stanje u Hrvatskoj, ali nema kvalitetnih i dugoročnih radnih mjesta - upozorila je Madžarević-Šujster. Premda se dobro othrvala teškoj krizi i sačuvala financijsku stabilnost, pred Hrvatskom još stoje brojni izazovi, te ubrzanje ekonomskog rasta , ali i očuvanje stabilnosti.

Reforme, reforme, reforme

Banka smatra da to neće biti moguće bez ključnih reformi.

- Reformski program seže od racionalizacije potrošnje, povećanja sudjelovanja radne snage na tržištu rada i jačanja višeg obrazovanja i inovacija do rezanja birokracije i smanjenja troškova poslovanja - smatra voditelj Ureda za Hrvatsku, Andras Horvai.