GLAVNI EKONOMIST INE 'Niske cijene nafte ne pomažu, već otežavaju oporavak rafinerija'

Pad cijena nafte dobra je vijest za potrošače, no u naftnim kompanijama razlog je za zabrinutost. U razmjerno kratkom vremenu, cijena “crnoga zlata” na međunarodnom tržištu strmoglavila se za više od 50 posto, pa svjetski naftaši prekrajaju svoje poslovne planove. O tome kako će se cijene nafte dalje kretati i kakav će biti njihov utjecaj na poslovanje Ine razgovaramo s Goranom Šaravanjom, glavnim ekonomistom naše najveće naftne kompanije.

Smanjenje uvoza

Dio ekonomista, pogotovo stranih, u niskim cijenama nafte vidi jedan od mogućih generatora oporavka hrvatskoga gospodarstva u ovoj godini. Može li pad cijena nafte, nakon šest godina recesije, “pogurati” hrvatsku ekonomiju?

- Niže cijene smanjit će cjenovnu vrijednost uvoza nafte i naftnih derivata pa će učinak na neto izvoz i platnu bilancu biti pozitivan. Takav smo značajniji učinak posljednji put imali 2009. godine, kada je uvoz naftnih derivata smanjen za oko milijardu eura u odnosu na godinu prije. Dakle, ne može se reći da, makroekonomski gledano, niske cijene nafte neće imati pozitivnog učinka. Ipak, hoće li to dovoljno biti za rast, tek treba vidjeti.

Do koje granice još mogu padati cijene nafte na međunarodnom tržištu?

- To je teško prognozirati jer ovisi o mnogo čemu. Cijene su pale sa 115 USD po barelu na 45 USD, a trenutno su na oko 47 USD po barelu i bile su tijekom siječnja razmjerno stabilne. To vjerojatno upućuje na to da smo možda dosegli donju granicu kada su u pitanju cijene nafte na međunarodnom tržištu.

Jesu li niže cijene nafte dovele i do rasta potražnje za njom?

- Kratkoročno gledano, potražnja nije pretjerano osjetljiva na cijene, osobito kada su porezi na naftne derivate visoki, kao što jesu u EU. Drugim riječima, da se ponuda i potražnja za naftom i naftnim derivatima mogu brzo prilagoditi na promjene cijena, ne bi cijena nafte pala preko 50 posto u šest mjeseci. S vremenom će potražnja reagirati na niže cijene nafte.

S druge strane, cijene nafte dovele su do promjena planova vodećih naftnih kompanija. Velik dio njih najavio je rezanja troškova i kapitalnih investicija, što bi značajno moglo utjecati na razine proizvodnje tijekom 2016. i nakon toga. Predviđeni pad ulaganja dugoročno će utjecati na globalnu opskrbu sirovom naftom, čime bi današnja relativna zasićenost za koju godinu mogla prijeći u manjak.

Kolateralne žrtve

Koji su glavni razlozi ovakvog pada cijena nafte? U kojoj je mjeri tome pogodovala geopolitika, prije svega sukob Zapada i Rusije?

- Možemo reći kako glavni razlozi pada cijena nafte leže u povećanju proizvodnje tijekom posljednjih nekoliko godina, osobito u SAD-u gdje se dogodila revolucija proizvodnje iz škriljevca. Također, u drugoj polovici 2014. došlo je ponovne proizvodnje u Libiji. Ujedno, svjetsko gospodarstvo, uključujući i Kinu, usporilo je i euro zona stagnira, a uza sve to OPEC je donio odluku u studenom prošle godine da neće smanjiti proizvodne kvote.

Dakle, kombinacija povećane proizvodnje u 2014. i slabije potražnje učinila je svoje i cijena nafte je pala. Rusija i drugi proizvođači su kolateralne žrtve u toj priči.

Što ovakva cijena nafte znači za Inu?

- Jasno je kako je i Ina pod utjecajem globalnih trendova. Kada se nekoj kompaniji cijena njezina proizvoda smanji za više od 50 posto, jasno je kako su prilagodbe nužne. Bilo bi, naime, neodgovorno planirati na pretpostavci da će se cijene nafte brzo oporaviti.

Kao što smo već isticali, ovi posljednji trendovi u kretanju cijena sirove nafte na globalnim tržištima najveći utjecaj imaju na poslovanje Inina segmenta djelatnosti Istraživanje i proizvodnja nafte i plina, odnosno na prihode od prodaje sirove nafte. Evidentna je potreba stavljanja još većeg naglaska na poboljšanje profitabilnosti rafinerijskog poslovanja, kako bi bilo samostalno i održivo. Uz to, mora doći i do nekih drugih prilagodbi, poput smanjenja troškova, povećanja učinkovitosti, revidiranja planova i potrošnje.

Sve veće naftne kompanije su najavile reviziju investicijskih planova u istraživanju i proizvodnji i smanjenje troškova. BP je, primjerice, najavio smanjenje kapitalnih ulaganja u istraživanje nafte i plina, Total je najavio smanjenje rafinerijskih kapaciteta u Europi, a u nekim drugim većim kompanijama najavili su smanjenje zaposlenih.

Čarobno ozdravljenje

Hoće li ovakve cijene nafte imati utjecaja na Inine rafinerije?

- U ovoj situaciji je sirovina za rafinerije jeftinija, no to ne podrazumijeva čarobno ozdravljenje rafinerijskog poslovanja u Europi. Istovremeno, niže cijene naftnih derivata smanjuju mogućnost poboljšanja rezultata rafinerijskog poslovanja. Europsko tržište, uključujući i nas i regiju, i dalje je opterećeno viškom rafinerijskih kapaciteta i padom potražnje za derivatima, dok konkurencija neprestano jača. Dakle, jeftinija sirovina ne znači nužno više rafinerijske marže i ne mijenja činjenicu da Inini kapaciteti premašuju potražnju na našem tržištu za više nego dvostruko.

Inu zanimaju ulaganja u naftna polja

Što Ina u ovakvoj situaciji može napraviti?

- Naftna kompanija uvijek mora obnavljati svoje rezerve. Zato nas svakako zanimaju nova naftna polja. Budući da je neto zaduženost Ine u zadnje četiri godine znatno smanjena i time je danas kompanija financijski stabilnija, možemo tražiti nove prilike, koje će nam omogućiti obnavljanje rezervi. To je prednost u ovoj situaciji i pokazuje kako se stabilnost kompanije povećala. Uz rad na našim postojećim istraživačkim projektima, ukoliko dobijemo priliku i ako je ocijenimo povoljnom, imamo mogućnost realizirati ulaganje u neorganske projekte.

Mnogi se pitaju kako je moguće da cijene nafte na svjetskom tržištu padaju, a da Ina i druge naše naftne kompanije povećavaju maloprodajnu cijenu naftnih derivata?

- Mislim da nije sporno da su cijene naftnih derivata osjetno niže u odnosu na prošlo ljeto. Potrebno je razlikovati cijene sirovine i derivata. Naime, cijena sirovine na globalnim tržištima nije jedini faktor koji utječe na formiranje maloprodajne cijene naftnih derivata. Tu postoji i niz drugih važnih faktora, kao što su prosječna cijena derivata na mediteranskom tržištu, trošarine, odnos kune i dolara, logistički trošak, sezonski utjecaj i slično. Svako povećanje, odnosno smanjenje maloprodajnih cijena rezultat je učinka svih ovih faktora, koji se prate na tjednoj bazi i kojima se sukladno tome prilagođavamo.