CROWDFUNDING U REGIJI Najjači igrač je Slovenija, a najviše novca prikupljeno je za dizajnerske kampanje i high-tech proizvode

Crowdfunding ili grupno financiranje u regiji je od 2012. do 2016. poraslo za 450 posto, a za daljnji razvoj postoji velik potencijal pogotovo što se oko 80 posto prikupljenih sredstava odnosi na Sloveniju, a samo 20 posto na ostalih pet zemalja, poručeno je u srijedu s konferencije Zagreb Crowdfunding Convention.

Konferencija u organizaciji neprofitnog društvenog poduzeća Brodoto okupila je više od sto domaćih i stranih sudionika. Većinom su to predstavnici crowdfunding zajednice u regiji te startupovi i pojedinci zainteresirani za taj tip financiranja, kao i oni koji su uspješno proveli neke kampanje, poput Nenada Bakića koji je predstavio kampanju nabavke računala za osnovne škole "STEM Revolution-IRIM".

Iznoseći rezultate Brodotovog prvog regionalnog istraživanja (za ex YU zemlje) o crowdfundingu, organizator konvencije Marko Gregović iz Brodota kazao je da se od 2012. do 2016. u regiji prikupilo oko 9 milijuna američkih dolara za oko 2200 različitih kampanja, najčešće iz područja obrazovanja, poduzetništva i umjetnosti.

"Iako postoji veliki rast crowdfundinga u regiji, pa i impresivne brojke o ukupno prikupljenim sredstvima za velik broj kampanja, ipak ih je samo oko 10 posto bilo uspješnih, a tek 120 tisuća ljudi iz regije ili manje od 0,5 posto ukupnog stanovništva u tome je sudjelovalo s prilozima. Slovenija je daleko najjači igrač, a najviše novca u toj je zemlji prikupljeno za dizajnerske kampanje i high-tech proizvode. Sijede Hrvatska i Srbija", kazao je Gregović.

Naznačio je da je u Hrvatskoj prošle godine u crowdfunding kampanjama prikupljeno nešto više od 2 milijuna kuna, što je nešto manje nego godinu prije.

I dalje se za crowdfunding kampanje kojima se za projekte traži novac od privatnih i pravnih osoba putem internetskih platformi, najčešće odlučuju mladi poduzetnici, startupovi i neprofitne udruge, što po Gregoviću pokazuje da smo i u Hrvatskoj, pa i u regiji, zapravo tek "zagrebli površinu".

"U Hrvatskoj i regiji su trenutno od četiri vodeća tipa crowdfundinga popularni samo oni koji se temelje na donacijama i nagradama, no kako smo čuli pripremaju se i equity kampanje koje su u svijetu već prisutne temeljeći se na udjelima, kao i lending crowdfunding kampanje koje se temelje na posuđivanju", dodao je Gregović.

On ističe kako je važno da država prepozna crowdfunding kao nešto što oslobađa kapital i što joj treba.

Treću Zagreb Crowdfunding konvenciju poduprlo je i švedsko veleposlanstvo u Hrvatskoj, a veleposlanik Lars Schmidt istaknuo je da Švedska uvijek podržava i pomaže alternativne izvore i načine financiranja društveno korisnih i poduzetničkih projekata. Crowdfunding je ocijenio izvrsnim načinom za relativno brzo prikupljanje svježeg kapitala, ideja i proizvoda koji pridonose razvoju društva.

Švedski analitičar iz stochkholmske škole ekonomije Michal Gromek, crowdfunding smatra rezultatom digitalizacije i globalizacije.

Predstavnica Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta Jasminka Keser ocijenila je da se rast crowdfundinga u Hrvatskoj veže za IT sektor te da Hrvatska, kao ni većina zemalja EU-a, još nema primjeren zakonski okvir.

Iznijela je primjer prikupljanja sredstava za obnovu vukovarskog vodotornja, za što smatra da je tipični crowdfunding uz naznake javno-privatnog partnerstva uz uključenje građana.