Bilo da se radi o velikim kino hitovima ili intimnim izložbama ne propustite ‘udahnuti‘ malo kulture koju možete ponuditi i najmlađim članovima obitelji.
Početak mjeseca ožujka obiluje kulturnim događanjima koja se ne bi trebala propustiti od izložbi među kojima su one sa svjetlećim pisanicama najavljujući veliki katolički praznik Uskrs, do filmova koji stižu u kina te dramskih i plesnih predstava pa i onih za najmlađe, koje svakako treba pogledati. Mi smo ‘pronjuškali‘ što se nudi u Zagrebu i iz obilja aktualnih događanja izdvojili njih nekoliko najnovijih.
Kraljevo
Dramsko kazalište Gavella
U novoobnovljenom zagrebačkom kazalištu u Frankopanskoj ulici, 1. ožujka na scenu stiže premijerna predstava "Kraljevo" Miroslava Krleže u režiji Krešimira Dolenčića. Prvi put je ta predstava u ovom kazalištu odigrana 1970. u režiji Dina Radojevića tako da se radi o naslovu koje ima posebno mjesto u povijesti Gavelle. Radi se o ranom tekstu Miroslava Krleže kojeg je napisao 1915. a radnja se opisuje kao groteska između stvarnog i zagrobnog života.
Tijekom stvaranja ove drame odlučio se za potpunu slobodu u biranju radnje, likova, književnih stilova i povezivanja motiva koji se često čine nasumični i razbacani, a upravo je to ključan element njegove posebne jednočinke.
Pomiješao je uzvišeni i priprosti stil, ubacio komične i tragične elemente, te spojio dva naizgled nespojiva svijeta – stvarni i zagrobni život. Mrtvaci koji normalno sudjeluju na sajmu, te njihove interakcije sa živim likovima dodaju ovoj drami fantastične elemente i ukidaju logička razmišljanja o djelu.
Radi se o velikoj ansambl predstavi u kojoj među ostalim igraju Franjo Dijak, Ivana Bolanča, Amar Bukvić, Martina Čvek,Ankica Dobrić, Ivica Pucar, Andrej Dojkić, Enes Vejzović, Filip Križan…
Izložba: Renata Poljak-Pjesme za naše more
DOM HDLU
Galerija Bačva
Višestruko nagrađivana vizualna umjetnica i redateljica u Domu Hrvatskog društva likovnih umjetnika poznatijem kao Džamija predstavlja multidisciplinarni umjetnički projekt koji istražuje različita polja djelovanja od filozofskog do znanstvenog, od utopije i mitologije do glazbe i njene uloge u povijesti i sadašnjosti. U srcu projekta je ekološka ideja, no ona odudara od aktivizma i ne sadrži doslovne ekološke poruke već se temi prilazi iz potpuno drugog rakursa, poetičnog i utopijskog.
Izložba se sastoji se od dva rada. Prvi je okrugla, viseća projekcija meditativnog sadržaja koja će biti postavljena u sredinu Galerije Bačva, na kojoj vidimo planktone i sićušna podvodna stvorenja koja pripadaju dvanaestogodišnjem dječaku iz Splita Vanji Cetiniću – Koći. On ih već dvije godine hvata planktonskom mrežicom te proučava pod mikroskopom, a fascinantne snimke prikazuju uvećan svijet malih bića koji nam stvaraju kisik. Drugi dio izložbe trokanalna je videoprojekcija na polukružnom zidu galerije, a glavni protagonisti su glazbenici Amira Medunjanin te Alen i Nenad Sinkauz koji stvaraju novu pjesmu za naše more.
Moji najdraži rituali
ZKM
U subotu u ZKM-u gostuje plesna predstava koja promatra i razlaže ideju ambigviteta različitih rituala s kojima se ljudi susreću tijekom života – bili oni kulturološki, vjerski ili obiteljski. Sedmero plesača i plesačica iz Burkine Faso, Kameruna, Francuske, Gane, Španjolske i Hrvatske, pod vodstvom francuske koreografkinje Sophie Bulbulyan, sudjeluju u umjetničko-istraživačkim procesima te ravnopravno pridonose oblikovanju koncepta i plesnog jezika kojim tumače višeznačnosti rituala – kako u kontekstu njihova izvedbenog iskustva tako i u kontekstu bivanja u svijetu.
Dina:Drugi dio
Kina CineStar
Ovih je dana u hrvatska kina stigla adaptacija znanstveno-fantastičnog klasika Franka Herberta i nastavak velikog kino spektakla “Dina” iz 2021., a u novom nastavku radnja nastavlja putovanje Paula Atreidesa, sada ujedinjenog s Chani i Fremenima, dok je na ratnom putu osvete protiv onih koji su uništili njegovu obitelj. Suočen s izborom između ljubavi svog života i sudbine poznatog svemira, nastoji spriječiti užasnu budućnost koju samo on može predvidjeti.
U filmu igraju Timothée Chalamet, Zendaya, Rebecca Ferguson, Josh Brolin, Austin Butler, Florence Pugh, Dave Bautista, Christopher Walken i drugi.
Izložba: Svjetlosne pisanice
Etnografski muzej Zagreb
U sklopu velikoga izložbenog projekta Intimni prostori svakodnevice, umjetnica Dijana Nazor Čorda izlaže perforirane pisanice koje na suvremeni način, s pomoću obojenog svjetla, iz ornamentalno izbušenih rupica stvara svjetlosnu igra neobično jakoga duhovnog učinka. Taj je efektni svjetlosni spektakl, premda proizveden iz malene pisanice, usporediv s onim ugođajima u gotičkim katedralama kada iz golemih prozora ostakljenih šarenim svetačkim slikama vitraja, tijekom sunčanih dana, zaigra u prostoru crkve virtualna čarolija. Dijana Nazor Čorda postigla je perforiranim pisanicama osjećaj rađanja života putem tajanstvenog snopa svjetlosne energije. Svjetlosna magija, prisjetimo se, prisutna je i na slikama Kristova uskrsnuća kad ga slikari slikaju u snopu svjetlosne energije. Jer, svjetlo je (Sunce je) izvor života, kao i jaje u kojem se život zameće. Izložba se otvara 5. ožujka.
Petar Pan
Zagrebačko kazalište lutaka
Na pozornicu lutkarskog kazalište stiže priča o vječnom dječaku u režiji Zorana Mužića. Pripovijest o Petru Panu već oko 150 godina očarava čitatelje (i gledatelje) svojim fantastičnim svijetom smještenim kod druge zvijezde desno pa ravno sve do jutra. No unatoč svojoj privlačnosti, svijet mašte nosi i izazove i opasnosti. Petar Pan simbol je neustrašivosti i vječne dječje igre. On nas inspirira da se izgubimo u čaroliji mašte i upustimo u pustolovine, ali istovremeno je ova priča i upozorenje da povlačenje u svijet mašte može dovesti do gubitka veze s realnošću. To nas potiče na razmišljanje o ravnoteži između sanjarenja i suočavanja s izazovima stvarnog svijeta te da se na Panov zov treba odazvati s oprezom.
Djevojka sa zapada
HNK Ivana pl. Zajca
Rijeka
Riječki teatar pridružio se obilježavanju stote godišnjice od smrti velikog talijanskog skladatelja Giacoma Puccinija i na pozornicu postavio njegovu manje znanu operu ‘‘Djevojka sa Zapad‘‘ (La Fanciulla del West), jedno od njegovih najsloženijih djela, praizvedeno u njujorškoj Metropolitan Operi 1910. Ova western priča događa se tijekom kalifornijske zlatne groznice 1850-ih ali prostor ljudskih snova i nade u bolju budućnost pokazuje se prostorom nesmiljene borbe.
Saloon Polka, bar glavne junakinje, omiljene Minnie, mjesto je susreta aktera te krhke zajednice. Mnogi se bore za njezinu naklonost, uključujući i šerifa, a ona ljubav pronalazi u strancu koji je ušetao u saloon. Međutim, mogao bi to biti ozloglašeni razbojnik...Ovim opernim spektaklom dirigira maestro Valentin Egel, režiju potpisuje naš slavni bas bariton Giorgio Surian koji uz sopranistice Gabrielle Mouhlen i Anastasiju Bodlyrevu u alternaciji te tenora Ivana Momirova, nastupa u alternaciji s Robertom Kolarom. Premijera je održana 28. veljače, a iduće izvedbe su 1. i 2. ožujka.
Pinocchio
HNK Ivan pl. Zajc
Rijeka
U subotu, 2. ožujka, na pozornici riječkog teatra premijerno će biti prikazana baletna predstava za djecu o najpoznatijem drvenom lutku na svijetu. Kako kažu u teatru- ‘‘Rasplesana predstava ostaje vjerna izvornom zapletu, dodajući dašak humora i puno šarma te otkrivajući i neke tajne sporedne priče. Kroz razigranu koreografiju publika i ansambl zajedno tragaju za srži Pinocchijeve avanture, a ovo baletno iskustvo postaje zajedničkim umjetničkim putovanjem koje najmlađima nudi užitak, raspiruje maštu i potiče ljubav prema plesnoj i kazališnoj umjetnosti.‘‘
Koreografiju, koncept i dramaturgiju potpisuje prvak kazališta Michele Pastorini, glazbu je skladao Marin Butorac, scenografiju i kostimografiju Aleksandra Ana Buković, a svjetlo Kristian Baljarevski.
Koncert mješovite klape "Filip Dević"
HNK Split
Split
Mješovita klapa ‘‘Filip Dević‘‘ slavi 45 godina od osnutka, a na velikoj raspjevanoj rođendanskoj proslavi 3. ožujka u splitskom teatru pridružiti će im se Doris Dragović i Ivo Amulić. Klapa gaji repertoar dalmatinskih narodnih pjesama obrađenih na poseban način; umjesto prvog tenora pjevaju ženski vokali. ženski glasovi uz instrumentalnu pratnju čine ovu klapu i njezin način pjevanja jedinstvenim. Osim dalmatinskih narodnih pjesama, klapa obrađuje i zabavne skladbe, uglavnom sa splitskih festivala koje su među publikom postale toliko popularne i omiljene da gotovo mogu i ponijeti epitet "narodnih" pjesama. Klapa je gostovala u velikom broju Europskih država, dva puta u SAD-u, te dva puta u Australiji i Novom Zelandu te snimila pet nosača zvuka.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....