Henry Cejudo možda ne pripada kategoriji najomiljenijih MMA boraca na svijetu, ali nitko ne može osporiti da se radi o legendarnom borcu. Proširimo li vidike izvan MMA-a, Henry Cejudo ima argumente za najvećeg sportaša u povijesti borilačkih sportova.
2008. godine okitio se olimpijskim zlatom u hrvanju slobodnim stilom, a kasnije je kao MMA borac osvajao UFC-ov pojas u dvije različite težinske kategorije. Cejudo je porazio i nekoliko legendarnih boraca među kojima se ističe Demetrious Johnson, a tu su još Dominick Cruz, T.J. Dillashaw, Marlon Moraes...
Ipak, osvajanje olimpijskog zlata u hrvanju vjerojatno je najveći i najposebniji trenutak Henryjeve bogate sportske karijere. Tada 21-godišnji Cejudo na Igre u Pekingu došao je kao totalni autsajder, nitko ga nije svrstavao među kandidate za medalju, pogotovo ne za onu najsjajniju. Cejudo je pak redom izbacivao Bugara Radoslava Velikova, Gruzijca Besariona Gochashvilija, a zatim i Azerbajdžanca Namiga Sevdimova. Radoslav Velikov 2006. godine osvojio je zlato na SP-u, ali u Pekingu se oprostio od turnira već u prvom kolu. Cejudo je u finalu svladao Japanca Tomohira Matsunagu i tako se posve neočekivano okitio zlatnom olimpijskom medaljom.
Henry Cejudo sin je ilegalnih meksičkih doseljenika koji su iz Meksika doselili u Los Angeles. Cejudov otac bio je nasilni alkoholičar i na majci je preostalo da odgaja i uzdržava sedmero djece. Cejudo je dobar dio svog odrastanja proveo na ulici, a na koncu je ipak dogurao do statusa ponajvećeg sportaša u povijesti borilačkih sportova. Svoju životnu priču od djetinjstva do olimpijskog zlata, prepričao je u knjizi pod nazivom "American Victory". Ta knjiga vjerojatno je ostavila traga na mnogima, a jedan od od impresioniranih bio je i Andre Petroski, danas UFC-ov borac srednje kategorije. Petroski je također nekoć bio hrvač i hrvao je od četvrte godine svog života. Trenutno je UFC-ov borac i upisao je devet nastupa u UFC-u (7-2-0). 15. veljače (drugi mjesec) čeka ga okršaj s Rodolfom Vieirom, a ususret nastupu, Petroski je odradio intervju za Home of Fight. U jednom dijelu razgovora Petroski se dotaknuo upravo Cejuda koji je jedan od njegovih sportskih uzora. Uspoređujući tko je bolji grappler u MMA okvirima, Kamaru Usman ili Henry Cejudo, Petroski je odgovorio:
"Ja sam subjektivan kad je u pitanju Henry Cejudo, jer ja sam odrastao u njegovoj (hrvačkoj) eri. Pročitao sam njegovu knjigu i ta knjiga je nevjerojatna. Prepričat ću nabrzinu svoju omiljenu priču iz te knjige.", započeo je Petroski i zatim se bacio na prepričavanje dijela Henryjeve knjige.
"Henry Cejudo je otišao na Olimpijske igre i sad ću možda pogriješiti s brojkama, ali on je bio otprilike 30. hrvač svijeta. Borio se protiv drugorangiranog tipa u četvrtfinalu ili u polufinalu Olimpijskih igara, nisam siguran. Henry ga je pobijedio i odrađivao je intervju nakon meča, a oni su ga pitali kako se nosio s pritiskom dok je bio tako velik autsajder. Sada prelazimo na Henryjevu priču iz knjige. Dok je Henry odrastao, mislim da je to bilo u New Mexicu (u Kaliforniji, op.a.). Cejudo je imao puno braće i prijatelja, a razni narkobosovi dolazili bi u grad i tjerali bi ih da se bore, a pobjednici bi dobivali sladoled. Cejudo tu prepričava kako su se on i njegova braća ponekad međusobno borili, a ponekad s drugima itd. Višestruko puta bi se borili kako bi dobili što više sladoleda. I tako kada su intervjuirali Henryja na Olimpijskim igrama i pitali ga kako se nosio s pritiskom, on je rekao: ‘Ja se samo borim za sladoled‘. To je moja omiljena Cejudova priča i ja sam bio njegov ogroman fan još prije sve ove ‘Triple C‘ priče. Još uvijek sam njegov fan, ali volio bih da je ostao umirovljen. Teško je gledati heroje dok su u padu, ali čini se da je život jednostavno takav.", rekao je Petroski, jako zanimljiv sugovornik u ovom intervjuu od strane Home of Fight portala/stranice.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....