Giuseppe Conte šalje jasnu poruku uoči nove runde pregovora Eurogrupe: 'Pojednostavite pravila, ili ćemo rješenje naći bez EU'

Ministri financija država koje pripadaju eurozoni danas će u 16.00 putem video linka održati novi krug pregovora nakon što se u utorak nisu niti okvirno uspjeli dogovoriti oko zajedničkih odgovora na ugrozu.

Najveći kamen spoticanja su tzv. korona obveznice, kojima bi zemlje eurozone de facto ušle u zajednički dug; korak bez presedana u financijskoj politici Europske unije.

Njemačka je na čelu zemalja koje se oštro protive toj ideji, dok Španjolska, Italija, ali prema novome i Francuska, pitanje korona obveznica smatraju minimumom koji EU može ponuditi u jeku krize.

„Ne smijemo dozvoliti Kini i SAD-u da monopoliziraju globalnu ekonomiju, već se moramo hitno ujediniti i donijeti zajednička rješenja. Tražim jednostavnija pravila, a ako nam Europa ne izađe u susret, snaći ćemo se sami. U tom slučaju, svatko radi za sebe“ upozorio je talijanski premijer Giuseppe Conte u intervjuu objavljenom u njemačkom dnevnom listu Bildt.

Conte smatra da EU treba plasirati zajedničke obveznice kako ne bi izgubila kompetitivnost na globalnom tržištu. „Važno je pritom naglasiti da nitko u Italiji ne očekuje da će druge države podmirivati naše dugove. Ovo je rješenje za sve nas“ objašnjava.

Kao što je naš dopisnik Inoslav Bešker napisao, Conte smatra da države koje je pandemije do ovoga trenutka poštedjela najgoreg pritiska na zdravstvo i ekonomiju, nemaju moralno pravo najpogođenijim zemljama „držati nož pod grlom“.

Pariz, prema novome, ne odbija ideju plasiranja korona obveznica, a Reuters piše da se raspravlja i o formiranju protugermanske koalicije (Njemačka, Austrija i Nizozemska) kojom bi države juga izvršile pritisak na države koje se protive toj ideji.

„Stav Angele Merkel oko obveznica nije se promijenio. Vlada je i dalje skeptična prema svim prijedlozima koji bi ugrozili stabilnost ekonomskog i valutnog područja eurozone“ izjavio je prošloga tjedna Helge Braun, šef kabineta njemačke kancelarke, u razgovoru za dnevnik FAZ.

No, predsjednik Eurogrupe, Portugalac Mario Centeno, tvrdi da su Njemačka i Francuska predložile tri mjere koje uživaju široku podršku.

Paket „težak“ 500 milijardi eura uključuje kreditnu liniju europskog fonda za pomoć zaduženim državama (ESM), kao i osnivanje jamstvenog fonda pri Europskoj investicijskoj baci koja bi malim i srednjim poduzetnicima plasirala povoljne kredite za isplatu plaća radnicima.

Europska komisija od Eurogrupe očekuje dogovor poput Marshallovog plana, kojim se po završetku Drugog svjetskog rata Europa digla iz pepela. Šefica Europske komisije, Njemica, nije pretjerano oduševljena prijedlogom zajedničkih obveznica, ali je rekla kako „u ovome trenutku ne odbacuje niti jedan prijedlog koji bi doveo do rješenja“.

Ukratko, reći da je današnji sastanak „biti ili ne biti“ za Europsku uniju nije pretjerivanje. Golem birokratski aparat 27 suprotstavljenih zemalja u jeku pandemije naišao je na ogroman izazov koji je ozbiljno zaprijetio samoj svrsi europskog projekta. EU u svom arsenalu još uvijek ima jedno izuzetno bitno oružje: veliku zalihu zajedničkog novca najvećeg trgovinskog bloka na svijetu koji bi mogao poslužiti kao 'melem na ranu' za sanaciju šete koju je izazvala pandemija.

No, ako Bruxelles propusti šansu da taj novac pravovremeno i ciljano iskoristi za tu svrhu, Uniji je odzvonilo.

U ovome trenutku sigurno je samo jedno; koronakriza imat će veći utjecaj na budućnost Europske unije od konferencije Budućnost Europe za čiju je organizaciju bila zadužena hrvatska povjerenica Dubravka Šuica.