Je li Kina od Europljana nabavila najvažniji stroj na svijetu?

Jutarnji list donosi najbolje iz The Economista - jednog od najrelevantnijih i najuglednijih svjetskih medija koji se fokusira na geopolitiku, ekonomiju, znanost i tehnologiju. Svaki tjedan donosimo analitički uvid i perspektivu o globalnim vijestima.

Sve dosad objavljene članke pročitajte ovdje

© 2026. The Economist Newspaper Limited. Sva prava pridržana.

Nizozemci su kroz povijest imali mnogo veći utjecaj na razvoj tehnologije nego što bi se očekivalo od zemlje njihove veličine. U 17. stoljeću njihove inovacije u financijama i poljoprivredi stigle su do Britanije, potaknuvši Industrijsku revoluciju i rast Britanskog Carstva. Ruski car Petar Veliki proučavao je nizozemske tehnike brodogradnje kako bi izgradio mornaricu koja je Rusiju u 18. stoljeću pretvorila u pomorsku silu. Sedamdesetih godina 20. stoljeća pakistanski znanstvenik A. Q. Khan ukrao je nacrte iz nizozemskog laboratorija i time pokrenuo pakistanski program razvoja nuklearnog oružja, a istodobno pridonio sličnim programima u Sjevernoj Koreji, Iranu i Libiji.

Od 2019. godine Sjedinjene Američke Države zabranile su u Kinu izvoz strojeva za ekstremnu ultraljubičastu (EUV) litografiju, koji služe za proizvodnju najnaprednijih poluvodiča na svijetu. Ti čipovi pokreću najsposobnije modele umjetne inteligencije, a takve strojeve proizvodi isključivo nizozemska tvrtka ASML.

Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa smatra kako će upravo nizozemsko tehnološko znanje ponovno promijeniti globalnu ravnotežu moći. Međutim, posljednjih tjedana američki ministar trgovine Howard Lutnick doveo je ASML u nezgodan položaj izjavivši da postoji mogućnost da je jedan od nizozemskih strojeva ipak završio u Kini. Iz tvrtke odlučno odbacuju tu tvrdnju.

Najvrjednija europska tehnološka tvrtka poručila je američkim dužnosnicima da točno zna gdje se nalazi svih 340 EUV strojeva koje je proizvela, uključujući i 26 koji su povučeni iz uporabe. Prema njihovim navodima, nijedan od tih strojeva nije u Kini. Osim toga, ističu da samo ASML može prevoziti te iznimno osjetljive strojeve, koje neprekidno nadzire putem interneta, dok njihove dijelove u tvornicama kupaca ugrađuju isključivo inženjeri tvrtke. „ASML nikada nije isporučio EUV stroj Kini, niti je u Kinu isporučio bilo kakvu komponentu, modul ili opremu posebno namijenjenu za uporabu u EUV strojevima“, navodi tvrtka. Unatoč ponovljenim zahtjevima, američke vlasti još nisu dostavile nikakve dokaze koji bi potkrijepili optužbe Lutnicka.

I nizozemska vlada, iako ozbiljno shvaća američke tvrdnje, odbacuje njihove zaključke. Tijekom posjeta Washingtonu krajem lipnja, nizozemski ministar vanjske trgovine Sjoerd Sjoerdsma pokušao je uvjeriti Lutnicka, druge američke dužnosnike i članove Kongresa da Nizozemska strogo provodi kontrolu izvoza, uključujući i onu koja se odnosi na EUV tehnologiju. U razgovoru za The Economist 2. srpnja Sjoerdsma nije želio iznositi pojedinosti tih razgovora, ali je rekao da nizozemska vlada trenutačno ne provodi istragu o američkim optužbama. Dodao je: „Ako bi postojalo nešto što treba istražiti ili čak kazneno goniti, naravno da bismo to učinili.“

Gdje ima dima, ima i vatre

Spor se temelji na pitanju postoji li ikakva osnova za optužbe Lutnicka. Iako javnosti nisu predstavljeni dokazi koji bi ih potvrdili, neki ljudi upoznati sa slučajem opisuju ih kao „neprovjerene“, ali „ne i potpuno neutemeljene“. Većina stručnjaka iz industrije smatra vrlo malo vjerojatnim da je cijeli ASML-ov EUV stroj završio u Kini. Međutim, neki vjeruju da su određeni povezani dijelovi ili komponente možda ipak dospjeli u Kinu, bilo preko ASML-ovih dobavljača ili drugih posrednika. Drugi smatraju da se pravi problem odnosi na izvoz starijih strojeva za duboku ultraljubičastu litografiju (DUV) te pripadajućih dijelova i usluga, koji uglavnom nisu obuhvaćeni izvoznim ograničenjima. Izvoz DUV tehnologije u Kinu činio je oko trećine prihoda ASML-a tijekom 2025. godine.

Iza ove kontroverze kriju se mnogo dublje nesuglasice oko kineskog tehnološkog napretka, odnosno načina na koji bi zapadne vlade trebale odgovoriti na njega. Spor također pokazuje sve veće napetosti između administracije Donalda Trumpa i brojnih američkih saveznika. Dio američkih dužnosnika smatra da je Europa preblaga prema Kini. S druge strane, mnoge europske vlade strahuju da Trumpova administracija ugrožava njihove gospodarske i sigurnosne interese, dok istodobno pokušava postići povoljnije sporazume s Kinom. Neki europski dužnosnici i poslovni ljudi također vjeruju da Sjedinjene Države vrše pritisak na ASML i povezane tvrtke kako bi veći dio svojeg poslovanja preselile u Ameriku i time pomogle razvoju američke industrije poluvodiča.

Jedno od ključnih pitanja jest koliko je Kina napredovala u razvoju vlastitog EUV stroja. Novinska agencija Reuters izvijestila je u prosincu da je skupina bivših ASML-ovih inženjera u Kini tijekom 2025. godine dovršila prototip EUV stroja te ga testira u visokosigurnosnom laboratoriju u Shenzhenu. ASML je odgovorio da ne može kontrolirati gdje rade njegovi bivši zaposlenici, ali je naglasio da su oni obvezani ugovorima o povjerljivosti te da je tvrtka u nekim slučajevima uspješno pokrenula sudske postupke zbog krađe poslovnih tajni.

Prema Reutersu, prototip još nije proizveo funkcionalne čipove, no kineska vlada postavila je cilj da to uspije do 2028. godine. Većina stručnjaka smatra da je taj rok nerealističan te procjenjuje da će Kini trebati još najmanje deset godina da razvije potpuno funkcionalan EUV stroj. Ipak, priznaju da Kina u razvoju EUV tehnologije i nekih alternativnih rješenja napreduje brže nego što se očekivalo.

Druga velika briga Sjedinjenih Država odnosi se na kinesku sposobnost da inovativno koristi stariju DUV tehnologiju. Kineske tvrtke za proizvodnju čipova, poput SMIC-a i Huaweija, usavršile su tehniku poznatu kao višestruko uzorkovanje (multi-patterning). Zahvaljujući toj metodi, DUV tehnologijom mogu proizvoditi logičke čipove manje od sedam nanometara, što je vrlo blizu tehnološkom vrhu industrije. Takvi su se čipovi prije mogli proizvoditi isključivo EUV strojevima. Iako je ta metoda skuplja i sklonija pogreškama od EUV tehnologije, neki američki stručnjaci smatraju da bi Kini mogla omogućiti proizvodnju milijuna naprednih čipova kako bi sustigli SAD u utrci za prevlast na području umjetne inteligencije.

U Europi smatraju da treba pronaći ravnotežu između ograničavanja kineskog tehnološkog napretka i zaštite poslovanja tvrtke ASML te europske industrije poluvodiča. Istodobno žele izbjeći moguće kineske gospodarske protumjere.

Kao odgovor na kineski tehnološki razvoj, SAD je pokrenuo savez Pax Silica, koji okuplja zemlje uključene u zapadne lance opskrbe za umjetnu inteligenciju. Cilj saveza je jačanje suradnje i usklađivanje pravila u područjima poput proizvodnje čipova, energije, ključnih sirovina i umjetne inteligencije. Savezu su se već pridružile 24 zemlje i organizacije, uključujući Europsku uniju i Nizozemsku. Time bi se olakšala razmjena naprednih tehnologija među saveznicima te uskladila pravila o izvozu osjetljive EUV tehnologije.

Kontroverzna američka inicijativa

Mnogo kontroverznija američka inicijativa jest MATCH Act, prijedlog zakona predstavljen u travnju uz potporu i republikanaca i demokrata. Tim se zakonom ne bi samo zabranila prodaja DUV strojeva Kini, nego bi se također ograničilo da ASML kineskim kupcima pruža servisiranje, rezervne dijelove i softversku podršku za stotine DUV strojeva koji se već nalaze u Kini.

Osim toga, zakon bi Nizozemskoj i drugim saveznicima dao rok od 150 dana da usklade svoja izvozna ograničenja s američkima. U suprotnom bi se protiv njih moglo primijeniti američko pravilo kojim se američke izvozne kontrole proširuju i na strane proizvode izrađene uz pomoć tehnologije američkog podrijetla. U slučaju ASML-a to bi značilo da tvrtka mora poštovati američka pravila ili se suočiti s visokim novčanim kaznama i drugim sankcijama.

No Nizozemska i dio europskih saveznika ne slažu se s tim pristupom. Nizozemski ministar trgovine Sjoerd Sjoerdsma izjavio je da je MATCH Act „vrlo nesretan prijedlog“ iz nizozemske perspektive. Posebno ga zabrinjava mogućnost da SAD primjenjuje svoje zakone i na nizozemske te druge strane tvrtke. Prema njegovim riječima, svaka država bi sama trebala odlučiti koje će tehnologije razvijati njezine tvrtke i kakve sigurnosne rizike one predstavljaju.

Nizozemska također smatra nedosljednim to što SAD istodobno želi ograničiti izvoz starijih DUV strojeva Kini, dok je Trumpova administracija dopustila izvoz Nvidia H200 čipova za umjetnu inteligenciju u Kinu. Ti se napredni čipovi proizvode upravo uz pomoć najnovijih EUV strojeva.

Sjoerdsma se suočio sa sličnim problemima i tijekom ovotjednog posjeta Kini. Kina je oštro osudila MATCH Act te donijela propise koji joj omogućuju kažnjavanje stranih tvrtki koje se pridržavaju američkih sankcija ili izvoznih ograničenja. Nizozemska već osjeća posljedice svoje odluke iz rujna da preuzme kontrolu nad Nexperiom, nizozemskim proizvođačem čipova u kineskom vlasništvu, kako bi spriječila preseljenje dijela poslovanja u Kinu. Kao odgovor, kineske vlasti blokirale su izvoz Nexperijinih proizvoda iz Kine, što je ozbiljno poremetilo opskrbne lance europskih i japanskih proizvođača automobila.

Iako bi optužbe protiv ASML-a mogle pasti u drugi plan ako ne budu potkrijepljene dokazima, sukob oko kontrole tehnologija za umjetnu inteligenciju tek se zahuktava. ASML i njegova EUV tehnologija ostat će u središtu geopolitičkog nadmetanja između SAD-a i Kine.