Prikaz svijeta budućnosti u naučno-fantastičnim filmovima često je crn i mračan: nebo prekriveno kišnim oblacima, grmljavina u daljini, prenatrpani gradovi, ulice zakrčene robotima... Iako je pedesetih godina prošlog stoljeća, kad je zanimanje za svijet budućnosti bilo na vrhuncu, slika bila sasvim drukčija, s vremenom se budućnost počela doživljavati kao nešto mračno i hladno, a roboti su od dobroćudnih kućnih pomagača postali prijeteće mašinerije.
A sudeći prema planovima za nove tvornice, kojih je sve više diljem svijeta, crno se piše i proizvodnji. I to doslovno crno, budući da je riječ o tvornicama u kojima ne trebaju biti upaljena svjetla. To ne znači da se radi samo u jutarnjoj smjeni - dapače, radi se u tri smjene - nego u mračnim tvornicama uopće ne rade ljudi.
Mračna tvornica (eng. dark factory) ili tvornice bez svjetala (eng. lights-out factory) noviji je koncept proizvodnje koji podrazumijeva automatizirane proizvodne pogone koji zahtijevaju minimalni ljudski nadzor.
U takvim automatiziranim postrojenjima roboti, sustavi vođeni umjetnom inteligencijom i IoT (Internet of Things) uređaji upravljaju svim proizvodnim procesima. Ove su tvornice dizajnirane za kontinuirani rad bez ljudske intervencije, čineći tradicionalne radno intenzivne procese zastarjelima.
Zašto kompanije ulažu u mračne tvornice? Nekoliko je čimbenika pridonijelo porastu mračnih tvornica u modernoj proizvodnji. Jedan od najvažnijih benefita mračnih tvornica jest povećana učinkovitost: automatizirani sustavi rade brže i točnije od ljudi, smanjujući greške u proizvodnji i povećavajući učinak.
Ne manje važna stvar je smanjenje troškova u odnosu na konvencionalnu proizvodnju. Naime, izbacivanje ljudskog rada iz jednadžbe značajno smanjuje operativne troškove, uključujući plaće, beneficije i troškove zaštite na radnom mjestu. A manji troškovi znače i veću zaradu, stoga nije čudno da se vlasnicima sviđa ideja maksimalne automatizacije proizvodnje.
Roboti i strojevi još nisu organizirali štrajk, a ne zanima ih ni dan odmora - oni rade 24 sata dnevno, 7 dana tjedno. Za razliku od ljudskih radnika, strojevi ne zahtijevaju pauze, praznike ili odmor, što znači da se proizvodnja može odvijati u nedogled.
Uz ostale prednosti, mračne tvornice predstavljaju sigurno mjesto jer roboti bez problema mogu raditi opasne zadatke u opasnom okruženju, čime se izbjegavaju ozljede na radnom mjestu. A treba znati i da se proizvodnja vođena umjetnom inteligencijom može brzo i lako prilagoditi promjenjivim zahtjevima tržišta, bez potrebe za opsežnom obukom radne snage.
Da ne bi sve ostalo na teoriji, navest ćemo i nekoliko primjera iz kojih je lako vidljivo da vodeće svjetske tvrtke sve brže prihvaćaju ‘proizvodnju bez svjetla‘, čineći značajne korake u automatizaciji. Japanska tvrtka Fanuc, lider u industrijskoj automatizaciji, upravlja jednom od najpoznatijih mračnih tvornica. Pogon tvrtke u Japanu proizvodi robotske ruke koristeći potpuno automatizirane proizvodne linije, gdje strojevi izrađuju druge strojeve bez ljudske intervencije.
Njemački tehnološki gigant Siemens integrirao je operacije mračne tvornice u svoj odjel za elektroničku proizvodnju, što je vidljivo u njihovoj tvornici u Ambergu. Tamošnje postrojenje prijavljuje stopu kvalitete od 99,99%, što dokazuje izuzetnu učinkovitost proizvodnje vođene umjetnom inteligencijom.
Ni Tesla kontroverznog Elona Muska nije izuzetak, što se može vidjeti u teksaškom Gigafactoryju. Dok Teslini objekti i dalje zahtijevaju ljudski nadzor, tvrtka namjerava prijeći na potpuno autonomnu proizvodnju u (što skorijoj) budućnosti.
Kina je mračne tvornice prigrlila od samog začetka. Širom zemlje se otvaraju proizvodni pogoni bez svjetala, što je naročito izraženo u kineskoj CNC industriji. Njemački Adidas je predstavio slične tvornice, pod nazivom Speedfactories, u Njemačkoj i SAD-u - ondje se robotika i umjetna inteligencija koriste za proizvodnju tenisica uz minimalan ljudski angažman.
Iako mračne tvornice nude puno prednosti, pred njima je su i izazovi koje trebaju prevladati da bi se pokazale uistinu uspješnima. Za početak, tu su izrazito visoki početni troškovi, jer otvaranje mračne tvornice pretpostavlja značajna ulaganja u robotiku, umjetnu inteligenciju i infrastrukturu.
Uz to, tu je klasična trauma od gubitka ljudskih radnih mjesta. Naime, ukidanje ljudskog rada izaziva zabrinutost u društvu zbog povećanja nezaposlenosti i istiskivanja kvalificirane radne snage. Stoga bi neosjetljivost na takva pitanja mogla izazvati revolt, što sigurno nije dobro za posao.
Također, automatizacija se oslanja na sofisticirane sustave koji zahtijevaju redovito održavanje i nadzor. Jedan jedini kvar može u potpunosti zaustaviti proizvodnju, stoga kvar jednog stroja može zaustaviti cjelokupnu proizvodnju.
Ono što je s jedne strane prednost mračnih tvornica - sposobnost brze prilagodbe - može postati i mana. Naime, radnici se mogu brzo prilagoditi promjenjivim proizvodnim potrebama, dok strojevi zahtijevaju opsežno reprogramiranje. Tu su i rizici kibernetičke sigurnosti, jer s automatizacijom koja se oslanja na umjetnu inteligenciju i IoT, ti su sustavi ranjivi na kibernetičke napade i pokušaje hakiranja.
Budućnost proizvodnje vjerojatno će postati svojevrsni hibridni model, a ne potpuni prijelaz na mračne tvornice. Iako će automatizacija nastaviti vrtoglavo rasti, određene industrije i procesi i dalje će zahtijevati ljudski nadzor. Tvornice koje pokreće umjetna inteligencija mogle bi postati sve prisutnije u sektorima poput elektronike, proizvodnje automobila i preciznog inženjeringa, dok bi industrije koje zahtijevaju fleksibilnost i stručni ljudski rad još uvijek mogle ovisiti o (ljudskim) radnicima.
Vlade i tvrtke također se moraju pozabaviti i etičkim pitanjima, poput prekvalificiranja radne snage, otvaranja novih radnih mjesta i regulacije umjetne inteligencije, kako bi se osiguralo da automatizacija koristi društvu u cjelini, a ne samo industrijalcima.
PROČITAJTE VIŠE Evo kako izgleda robot koji uskoro ulazi u naše domove
Mračne tvornice predstavljaju značajan pomak u industrijskoj proizvodnji, nudeći učinkovitost, uštedu troškova i skalabilnost, navodi portal YourStory. Međutim, njihova sve veća rasprostranjenost izaziva zabrinutost oko zapošljavanja, prilagodljivosti i sigurnosti. Iako mnoge tvrtke ulažu u ‘proizvodnju bez svjetala‘, prijelaz neće biti ujednačen u svim industrijama. Ključ uspješne budućnosti leži u ravnoteži između automatizacije i ljudske stručnosti, čime bi se osiguralo da tehnologija povećava produktivnost uz stvaranje novih prilika na tržištu rada koje se razvija.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....