Ova rijeka doslovno kipi i kuha sve što u nju upadne: znanstvenici upozoravaju da bi ta pojava uskoro mogla postati normalna

Duboko u amazonskoj prašumi Perua nalazi se jedno od najneobičnijih hidroloških čuda na svijetu – rijeka Shanay-Timpishka. Za razliku od većine rijeka koje su hladne ili umjereno tople, ova rijeka ima toliko visoku temperaturu da njezine vode doslovno ključaju. U nekim dijelovima njezina temperatura dostiže i do 100°C, što je dovoljno da skuha manje životinje koje u nju padnu.

Ova rijetka i fascinantna prirodna pojava stoljećima intrigira lokalno stanovništvo, a u novije vrijeme i znanstvenike koji pokušavaju objasniti njezinu jedinstvenu toplinsku aktivnost. Iako je rijeka stoljećima bila poznata domorodačkim narodima koji žive u njezinoj blizini, svjetsku je pozornost privukla tek zahvaljujući peruanskom geofizičaru Andrésu Ruzou.

On je prvi put čuo priče o rijeci od svog djeda, koji mu je govorio o mističnom mjestu u srcu Amazone gdje voda ključa. Kao znanstvenik, Ruzo je bio skeptičan prema tim pričama jer je znao da takve ekstremne temperature obično dolaze iz vulkanskih izvora, a najbliži vulkan je udaljen stotinama kilometara. Međutim, kada je 2011. godine konačno uspio posjetiti rijeku, otkrio je da su priče istinite – Shanay-Timpishka je doista rijeka koja ključa.

Upasti u ovu rijeku potencijalno može rezultirati bolnom smrću

SHUTTERSTOCK

Za razliku od vulkanskih vrućih izvora, koji se obično nalaze u seizmički aktivnim područjima, Shanay-Timpishka nema izravnu povezanost s tim fenomenom. Umjesto toga, njezinu toplinu uzrokuje geotermalna energija iz dubine Zemlje. Kišnica i podzemne vode se infiltriraju duboko u zemlju, gdje se zagrijavaju dodirom s vrućim stijenama ispod površine.

Nakon toga, ta zagrijana voda izlazi kroz pukotine natrag na površinu, stvarajući vrele izvore koji napajaju rijeku. Ovaj fenomen je rijedak, ali nije potpuno nepoznat – slični geotermalni izvori postoje i u drugim dijelovima svijeta, iako rijetko u obliku cijele rijeke.

Unatoč ekstremnim uvjetima, uz Shanay-Timpishku živi mnoštvo biljnih i životinjskih vrsta prilagođenih visokim temperaturama. Mikrobi koji opstaju u vrelim uvjetima, poznati kao termofili, razvili su posebne mehanizme za preživljavanje u vodi koja bi većinu organizama odmah uništila. Iako životinje izbjegavaju rijeku, povremeno se dogodi da ptica, glodavac ili čak manji sisavac padnu u vodu i budu skuhane u roku od nekoliko minuta.

Obližnja amazonska vegetacija također igra važnu ulogu u regulaciji temperature i vlažnosti oko rijeke. Gusta krošnja drveća održava mikroklimu koja podržava raznolikost biljaka i životinja, dok korijenje biljaka pomaže stabilizirati obale rijeke, sprječavajući eroziju i promjene u njenom tijeku.

Za lokalne autohtone zajednice, Shanay-Timpishka nije samo geološki fenomen, već i sveto mjesto. Njegovo ime na jeziku domorodačkog naroda Asháninka znači ‘zagrijano suncem‘, a mnogi vjeruju da rijeka ima duhovnu moć. Šamani u regiji koriste njezinu vodu u ritualima, vjerujući da posjeduje iscjeliteljske sposobnosti. U nekim predajama rijeka se smatra domom moćnih duhova koji štite prašumu i njezine stanovnike.

Iako se Shanay-Timpishka nalazi u zabačenom dijelu Amazone, suočava se s prijetnjama koje dolaze od ljudskih aktivnosti. Krčenje šuma, ilegalna eksploatacija prirodnih resursa i klimatske promjene mogli bi narušiti ekološku ravnotežu regije. Smanjenje šumskog pokrova moglo bi utjecati na podzemne vodene tokove koji održavaju temperaturu rijeke stabilnom, dok bi zagađenje moglo ugroziti jedinstveni ekosustav ovisan o geotermalnoj aktivnosti.

Andrés Ruzo i drugi istraživači aktivno rade na podizanju svijesti o važnosti očuvanja ove rijeke. Njegova istraživanja su potaknula inicijative za zaštitu tog područja, uključujući rad s lokalnim zajednicama kako bi se osiguralo da Shanay-Timpishka ostane netaknuta za buduće generacije.

Znanstvenici upozoravaju da bi s porastom globalne temperature slične promjene mogle zahvatiti i šire područje Amazone, ugrožavajući biljni i životinjski svijet. Shanay-Timpishka tako nije samo fascinantan fenomen, već i potencijalni pokazatelj budućnosti našeg planeta u doba klimatskih promjena, prenosi Daily Mail.