Na aplikaciji i društvenim mrežama portala European Coffee Trip objavljene su godišnje liste najboljih, odnosno najpopularnijih, specialty kafića za brojne europske države, pa tako i za Hrvatsku. Ovogodišnja lista, na čijem se vrhu našao zagrebački Urania Bar, o čemu smo pisali ovdje, pruža znakovit presjek stanja domaće scene, otkrivajući ne samo preferencije gostiju, već i ključne poslovne modele te smjer u kojem se kreće hrvatska specialty scena.
Redom, na listi su se našli: Urania Bar, Monocycle, Luta, Kavantura, Express Bar i Broom44 iz Zagreba, splitski Stow i Kava2, riječka Marsecchia (prošlogodišnji pobjednik) te rovinjski Augusto.
Prva i najočitija karakteristika liste jest izrazita koncentracija kvalitete, ili barem popularnosti, u Zagrebu. Od deset rangiranih kafića, čak šest ih dolazi iz metropole, dok Split ima dva predstavnika, a Rijeka i Rovinj po jednog. Takva geografska raspodjela potvrđuje status Zagreba kao centra specialty coffee scene Hrvatskoj, no istovremeno postavlja pitanje sporijeg razvoja scene u drugim urbanim središtima.
Sama kava koju koriste kafići otvara drugo, možda i važnije pitanje o strukturi domaće scene. Zanimljivo je primijetiti da je od deset kafića na listi samo jedan, zagrebačka Luta, dosljedno posvećen multi-roaster konceptu s europskim pržionicama. Takav pristup, gdje se gostima nudi stalno promjenjiva selekcija kava s međunarodne scene, uobičajen je u drugim europskim gradovima i šire, kao odgovor na potražnju publike za novim i drugačijim. Činjenica da Luta, upravo zahvaljujući takvoj ponudi, ima svoju vjernu publiku sugerira da za tim konceptom postoji očit interes i na našem tržištu.
Ovaj trend postaje još jasniji kada pogledamo konkretne primjere. Prvoplasirani Urania Bar, premda radi s više pržionica, svoju selekciju temelji, za sada, na onima iz Hrvatske. S druge strane, veterani scene poput Express Bara, koji su svojedobno publici predstavljali kave iz cijele Europe, danas su se okrenuli domaćim pržionicama poput splitske Kava Family. Pritom vrijedi naglasiti da takav zaokret ne podrazumijeva nužno kompromis s kvalitetom, dapače, pržionice poput spomenute Kava Family danas svojom kvalitetom mogu konkurirati brojnim popularnim europskim pržionicama.
No, iako je poslovna logika iza želje za kontrolom proizvoda kroz vlastito prženje ili suradnju s provjerenim lokalnim pržionicama posve razumljiva, ne može se ignorirati činjenica da Luta svojom popularnošću pokazuje kako ponekad vrijedi izaći iz lokalnih okvira. Sve to iscrtava jasan obrazac – hrvatska specialty scena se, za razliku od otvorenijih svjetskih tržišta, konsolidira i zatvara u vlastiti, samodostatan ekosustav.
Lista, nadalje, otkriva surovu ekonomsku realnost poslovanja kod nas. U inozemstvu, mnogi specialty kafići rade kraće i prodaju samo kavu. U Hrvatskoj je to gotovo nemoguće. Gotovo svi kafići s liste rade više od osam sati, što nije praksa brojnih specialty kafića vani, i uz kavu nude sokove, koktele, pivo, a neki i hranu. Hrvatsko tržište, očito, još nije dovoljno veliko ni moćno da bi se preživjelo samo od prodaje vrhunske kave.
U konačnici, lista je, kao što smo već i pisali, odabrana od strane publike. Riječ je o barometru popularnosti, a ne o stručnoj ocjeni. Lista je zanimljiva i većinom očekivana; većina najvažnijih i najposjećenijih kafića uistinu se i nalazi na njoj. Ona je potvrda da su imena poput Uranije, Monocyclea ili splitskog Stowa uspjela izgraditi ne samo kvalitetnu ponudu, već i čvrstu vezu s gostima. Što je i najbitnije.
Stoga ovu listu ne treba čitati kao konačni sud o kvaliteti – iako većinom jest. Ona je prije svega vrijedan dokument koji precizno pokazuje što gosti danas vole i cijene te, što je još važnije, kako specialty kafići u Hrvatskoj moraju poslovati da bi opstali na zahtjevnom tržištu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....