IZ PRVE RUKE

Ugledan vinski kritičar: "Amerikanci obožavaju hrvatska vina, ali teško dolaze do njih!"

U dvorani Žatika počeo 30. Conocours Mondial de Bruxellesa gdje će 320 ocjenjivača ocijeniti 7 504 uzoraka vina iz cijelog svijeta

Hrvatska je sve prepoznatljivija vinska zemlja globalno, posebno u Sjedinjenim Američkim Državama, no problem je što Amerikanci teško dolaze do hrvatskog vina. Količine su još uvijek male, no dobro je što nova publika želi isprobavati nešto novo iz Starog svijeta. A pošip i malvazija su odlična bijela vina koja trenutno odgovaraju ukusu nove publike u Americi. Kaže nam to ugledni vinski kritičar i novinar Michael de Simone koji ocjenjuje hrvatska vina za poznatu publikaciju Wine Enthusiast. Ovaj je viski kritičar zajedno sa svojim kolegom Jeffreyjem Jenssenom jedan od najvećih američkih poznavatelja hrvatskih vina, a obojica su ovih dana u Poreču na jednom od najvećih svjetskih ocjenjivanja vina Concours Mondial de Bruxelles koji se održava do nedjelje. Obojica su predsjednici svojih komisija koje čine po pet osoba. Najprestižnije svjetskog natjecanje u Istri je okupio 320 ocjenjivača iz čak 50 zemalja koji će u porečkoj dvorani Žatika ocijeniti 7.504 vina, među kojima je više od 220 uzoraka iz Hrvatske.To je ogromna reklama za Istru i Hrvatsku jer će ovo biti prilika da se ovi vinski znalci bolje upoznaju s hrvatskim vinima. Rezultati njihova ocjenjivanja znat će se početkom lipnja.

- Hrvatska vina su sada na američkom tržištu već nekoliko godina i primjećujem porast interesa za vaša vina. Još uvijek je teško ih pronaći u Americi, ali zbog američkog sustava uvoza. Vino uvozi svaka pojedina država posebno. A velik je interes za bijela vina. Na društvenim mrežama sam vidio jako puno pozitivnih komentara na pošip, a u u vinskim barovima ljudi žele isprobati malvaziju i pošip na čaše, kazao nam je De Simone. Veli za hrvatska vina da su iznimno kvalitetna i da prate međunarodne trendove.

image

Na fotografiji: Michaei De Simone

Goran Sebelic/Cropix

- Kada sam prvi put krenuo kušao hrvatska vina prije 15 godina, bila su više rustična, a danas vidim veliki rast kvalitete u odnosu na tada. Vjerujem je to zbog velikih vinara koji stalno rade na kvaliteti. Dosad smo s 99 bodova najbolje ocijenili vino Saints Hills ET Ernesta Tolja, i to s 99 bodova. A kada ocjenjujete neko vino, onda ga ocjenjujete na način da ga uspoređujete sa sličnim odličnim vinima na svijetu. Dakle, ja sam taj plavac mali uspoređivao s vinima iz Bourdeauxa, borolom, burgudcima i vidio sam da ima lijepe tanine, jako dobru svježinu i lijepo integrirane okuse. Znam da je to limitirana edicija najboljeg grožđa s najboljih položaja. I za to vino ne bih rekao samo da je najbolje hrvatsko vino, nego je na globalnoj sceni to sigurno odlično vino, kazao je ovaj vinski novinar koji veliki uspjeh hrvatske vinske scene u Americi vidi za bijela vina. Isto smatra i njegov kolega Jenssen s kojima je dolazi na Vinistru prije više od 10 godina. Njih dvojica zaslužni su za veliku promociju vina iz ovog dijela svijeta na američkom kontinentu.

image
Goran Sebelic/Cropix
image
Goran Sebelic/Cropix

- Proputovao sam cijelu Hrvatsku, bio sam u Kutjevu, Međimurju od kuda dolaze moji roditelji, i jako volim hrvatska vina zbog njihove kvalitete. Jedini problem koji vidim oko hrvatskih vina je to da ne možemo doći do njih, ističe Jenssen. On je za magazin Wine Enthusiast počeo kušati hrvatska vina prije 10 godina.

image
Goran Sebelic/Cropix
image
Goran Sebelic/Cropix

- U svo sam to vrijeme pokušao ljude educirati o hrvatskim vinima koliko sam mogao. Veliki sam fan hrvatskih vina i to ću sigurno ostati. Ti su prije svega vina Staroga svijeta, ali za Amerikance to su nova vina jer dolaze iz regija bivše Jugoslavije koja prije nisu bila poznata našem tržištu u tom smislu. Mislim da bi Amerikanci htjeli više znati o hrvatskim vinima zbog njihove kvalitete, posebno istarskih vina. Također, veliki sama ljubitelj istarske malvazije, a ima i odličnih proizvoda terana, ističe Jenssen koji nam je u Poreču u pauzi od kušanja vina objasnio i što ljudi danas vole piti te kakvi su novi trendovi u svijetu vina.

image

Na fotografiji: direktor Thomas Costenoble, direktor Conocours Mondial de Bruxellesa.

Goran Sebelic/Cropix
image
Goran Sebelic/Cropix

- Danas ljudi žele piti razne vrste vina, dok su njihovi roditelji te djedovi i bake pili vina iz Burgundije i Bordeauxa. Ali mladi vinoljupci žele isprobati različite vrste vina. Zato malvazija, teran i graševina su nove sorte za nas. Ljudi žele više naučiti o tim vinima, ističe Jenssen.

image
Goran Sebelic/Cropix
image

Na fotografiji: Luka Rosi, predsjednik VinIstre.

Goran Sebelic/Cropix
image

Na fotografiji: osnivac Conocours Mondial de Bruxellesa Louisa Havauxa.

Goran Sebelic/Cropix

Na ovom uglednom svjetskom ocjenjivanju vina koje se prvi put održava u ovom dijelu svijeta sudjeluje i naš vinski kritičar Saša Špiranec koji je predsjedatelj svoje komisije. Objasnio nam je kako izgleda ocjenjivanje vina.

- Ovo je iznimno bitno za Istru i Hrvatsku jer brojni ocjenjivači ne znaju puno ili skoro ništa o hrvatskim vinima, a oni imaju utjecaj na ostatak svijeta i čije se mišljenje poštuje. Ovo je svjetska elita koja se okupila na jednom mjestu i koja će imati prilike vidjeti istarske vinarije i probati istarska vina i ponijeti dobre dojmove sa sobom u svijet. Po danu kušamo 50 uzoraka, do ručka se gotovi. Po tom su kriteriju na ovom natjecanju jako strogi i ne trpe puno uzoraka po ocjenjivaču, nego koliko do ručka možete to kvalitetno obaviti. Nakon ručka se organizam odmori pa više niste toliko kvalitetan ocjenjivač kao do ručka. Jako se pazi na puno detalja. Zato i ima puno komisija kako ocjenjivači ne bi bili preopterećeni s prevelikim brojem uzoraka. Dakle, jedna komisija u tri dana kuša 150 vina, ističe Špiranec. Za stolom je pet ocjenjivača, a jedna je predsjednik komisije.

image

Na fotografiju: Sasa Spiranec.

Goran Sebelic/Cropix
image
Goran Sebelic/Cropix
image
Goran Sebelic/Cropix

- On nema utjecaj na kolege. Ocjenjuje se u tišini, najprije se opiše vio, a onda se dade generalna ocjena i kasnije se prosjek dobije koliko je ovo osvojilo bodova. U slučaju nekih ekstremnih ocjena software te ocjene eliminira jer je ukupni broj zlatnih medalja na ovom natjecanju limitiran, ističe Špiranec. Od Decantera se natjecanje razlikuje jer se radi po drugoj metodi, a ocjenjuje se u tišini i manji je utjecaj šefa panela.

A domaćini ovog natjecanja- Vinistra, Poreč i Istarska županija nisu krili oduševljenjem što su na tri dan ugostili vinsku elitu.

image
Goran Sebelic/Cropix
image
Goran Sebelic/Cropix
image
Goran Sebelic/Cropix
image
Goran Sebelic/Cropix

„Ovo je povijesni trenutak za Hrvatsku i Istru. Istra je mala vinska regija s vrhunskim vinima među kojima posebno mjesto zauzimaju naše autohtone sorte malvazija i teran, dobitnici brojnih međunarodnih nagrada. Vjerujem kako će se na ovom najznačajnijem globalnom ocjenjivanju i brojna hrvatska vina okititi odličnim ocjenama“, rekao je na ceremoniji otvorenja u dvorani Žatika Luka Rossi, predsjednik Vinistre, udruge vinogradara i vinara Istre koja se punu godinu pripremala za ovo jedinstveno domaćinstvo i za sudionike ocjenjivanja pripremila sjajan program kako bi doživjeli najljepše što Istra nudi.

„Biti domaćinom jednog od najvećih svjetskih ocjenjivanja vina za sve nas je velika čast i ponos. Puno je asocijacija koje se vežu uz Istru, a jedna od njih je svakako vino, kao i bogata eno-gastronomska ponuda, koja je, nakon prirodnih ljepota, drugi po redu motiv dolaska brojnih gostiju u naše krajeve. Vino je još u antičkim vremenima igralo važnu ulogu u Istri, koja je danas naširoko poznata po svojim vinogradima, vinskim cestama i podrumima, te iznimnoj kvaliteti vina. Kao što uvijek ističem, premali smo da bismo bili prosječni i zato težimo izvrsnosti u svemu što radimo, što se pokazalo kao dobitna kombinacija i u ovoj našoj vinskoj priči“, poručio je istarski župan Boris Miletić.

image
Goran Sebelic/Cropix
image
Goran Sebelic/Cropix

Zadovoljstvo domaćinstvom nije krio ni Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice istaknuvši kako su se Poreč i Istra našli u prestižnom društvu destinacija koje imaju priliku ugostiti jedno od najvećih svjetskih ocjenjivanja vina.

„Hrvatska je idealan domaćin ovog događanja ponajprije zbog svoje duge tradicije proizvodnje vina koja ujedno predstavlja identitet i kulturu naših brojnih regija, od obale do kontinenta naše zemlje. Siguran sam kako ćemo svi zajedno znati iskoristiti ovu priliku u daljnjoj promociji hrvatskog turizma, ali i razvoju hrvatske enologije, koja iz godine u godinu postaje sve kvalitetnijom i prepoznatljivom među vrhunskim poznavateljima vina“, rekao je Staničić.

Dobrodošlicu ocjenjivačima i predstavnicima Concours Mondial de Bruxellesa poželio je i porečki gradonačelnik Loris Peršurić, a Dragan Pujas, predsjednik Uprave Plave Lagune, dugogodišnjeg partnera Vinistre rekao je kako mu je iznimno drago da se ovo događanje odvija u predsezoni, jer i u ovoj turističkoj tvrtki gostima daju vrhunski doživljaj tijekom čitave godine.

Izbor Istre za jubilarno 30. izdanje Concours Mondial de Bruxellesa veliko je priznanje istarskim i hrvatskim vinima, a predsjednik ocjenjivanja Baudouin Havaux potvrdio je zadovoljstvo odabirom ovogodišnje destinacije.

image
Goran Sebelic/Cropix

„Iznimno smo sretni što se jubilarni 30. Concours Mondial de Bruxelles održava u Istri. Cilj ovog ocjenjivanja je odražavanje trendova na tržištu, a Hrvatska je zemlja s dugom poviješću i s rastućim potencijalom u svijetu vina. Više nego ikad prije vino je postalo integralni dio turizma, a ocjenjivanje će ocjenjivače upoznati s najljepšim dijelovima ove vinske regije u kojoj se kombiniraju impresivni krajolici, vrhunska kuhinja i kvalitetna vina“, istaknuo je Havaux.

Svako izdanje Concours Mondial de Bruxellesa je jedinstveno. U prosjeku se tijekom tri dana ocjenjivanja otvori više od 10 tisuća boca iz čitavog svijeta, njegova neovisnost, strogi proces selekcije i implementirani protokol kušanja pružaju sigurnost potrošačima koji s punim povjerenjem mogu kupovati nagrađena vina.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 21:50