Rab, jedan od najpopularnijih otoka na Jadranu, je osim po hrvatskoj Copacabani, poznat i po loparskom krumpiru, štoklju (sušenoj hobotnici) i zelenčiću, minijaturnoj zelenoj grahorici koja raste samo na tom otoku smještenom u Kvarnerskom zaljevu. Fascinirani tajnovitošću zelenčića, uputili smo se na Rab kako bismo isprobali jela koja se od njega spravljaju i pokušali saznati nešto više o ovoj „sitnoj“ namirnici.
Uz mnoge druge specijalitete, otok Rab je vjerojatno najpoznatiji po rapskom sočivu, tradicionalnom varivu koje se najčešće priprema od kukuruza, pšenice, graha, i slanutka. Naravno, neizostavan sastojak ovog jela na žlicu je i rapski zelenčić koji se u uzgoju može pronaći samo na Rabu. Zelenčić je svojevrstan dio nasljeđa Raba i na otoku se predstavlja i promovira kao dio njihove gastronomske turističke ponude.
Isto čini i Konoba Feral, u vlasništvu obitelji Gabrić, koja ovo varivo priprema već desetljećima.
„Ovdje su sva jela domaće izrade. Uključujući i rapsko sočivo“ – govori nam supruga Nikice Gabrića.
Kako od nje doznajemo, koja nam je pripremila tri vrste variva, razlikujemo tzv. vegetarijansko sočivo i ono s mesom. Za nas je pripremila i ukusno varivo od zelenčića kako bismo u potpunosti doživjeti okus ovog minijaturnog graha te ga pomiješala s domaćom tjesteninom.
„Možemo reći da je jedno jelo lešo rapsko sočivo, dok je drugo „podebljano“ suhim mesom. Lešo sočivo se služi samo s malo domaćeg maslinova ulja. Naši su stari uvijek nadohvat ruke imali ječam, fažol, kukuruz… To su sve bile suhe žitarice koje bi oni prije odlaska na polje stavili u lonac, na laganu vatru i pustili da se kuha. Kad bi došli s polja, sočivo bi bilo spremno“ – podijelila je s nama.
Dok nam to govori, njezini svekar i svekrva, Frane i Ružica Gabrić u polju smještenom tik do konobe okopavaju povrće koji sami uzgajaju. Nikica i supruga im se svakog dana pridružuju kako bi pripomogli. Ima tu loparskog krumpira, blitve, zelene salate, paprike, pomidora… Uz to, u štalama pokraj vrta imaju i dvanaest ovaca čiji loj nerijetko koriste za obogaćivanje okusa rapskog sočiva.
„To koliko će sočivo biti gusto i bogato okusom je ovisilo o tome koliko je obitelj koja ga priprema bogata. Ako se radilo o bogatijoj obitelji koja je imala vlastitu stoku i mogla se dičiti mesom, oni bi ga stavljali i u sočivo. To bi najčešće bila ovčetina ili janjetina“ – otkriva nam.
Uz zelenčić, na otoku je poznat i loparčić, još jedan minijaturni grah koji je nešto veći od zelenčića te je bitno svjetlije boje.
„Ljudi su na otoku puno više sijali loparčić i zelenčić. Jako je puno posla oko njega, a danas se sve svodi na to da bude brže bolje gotovo“ – govori nam pomalo razočarano.
Zelenčić nije potrebno uopće namakati, samo se stavi kuhati u slanu vodu i tako ostavi kojih pola sata do 40 minuta. Ova se grahorica jako brzo raskuha pa je zato ključna u rapskom sočivu. Daje mu kremoznost i gustoću. Koja spojena s okusom suhog mesa daje božanstveni okus, vjerujte nam!
Rapsko se sočivo veže uz još jedan svečani događaj, a to je hodočašćenje u crkvu na otoku. Kako nam Jane prepričava, prije 60 godina su ljudi hodočastili iz drugih dijelova zemlje u obližnju crkvu, dolazili kod prijatelja koji bi za njih pripremali fileke i tradicionalno rapsko sočivo.
Nadamo se da će epitet svečanog zadržati zauvijek jer je ovo jednostavno otočko varivo nešto što zaista trebate kušati.
Rapsko sočivo (sa suhim mesom)
20 dag pšenice
20 dag kukuruza
20 dag zelenčića
20 dag čiča (slanutka)
komad suhog mesa
2 dl maslinova ulja
peršin
sol
papar
Pšenicu, kukuruz i slanutak namočite u vodi preko noći. Ujutro procijedite i operite. U lonac stavite kukuruz, slanutak, pšenicu, zelenčić, nasjeckani peršin, sol, papar i komad suhog mesa. Budite oprezni sa soli zbog suhog mesa. Kuhajte sve oko 40 minuta dok u potpunosti ne omekša. Zelenčić se treba gotovo potpuno izgubiti u varivu. Na kraju dodajte maslinovo ulje.