Već prije 2,500 godina na području Dalmacije uživalo se u vinu. Grčki doseljenici su na Korčuli, Visu, Hvaru grožđe prerađivali u pitko vino gdje se u svakom gutljaju osjetilo dalmatinsko sunce. Danas su dalmatinska vina svjetski prepoznata i cijenjena.
No, kako piše naš znalac Saša Špiranec, njihova je povijest nemirna. U doba socijalizma dalmatinska vina smatrala su se najboljima u državi i bila su pravi simbol prestiža. Kasnih osamdesetih i ranih devedesetih svijet je kolektivno bio zaluđen australskim shirazom i cabernet sauvignonom iz toplijih podneblja. Bila je to era crnih, zrelih vina, kako ih Špiranec naziva mekanih i džemastih. Tu su dalmatinska crna vina, poput plavca malog, uživala veliku popularnost.
Neizbježan rezultat
No, brzo je stigla promjena. Stiglo je doba umjerenosti i zdravijeg života, a crna dalmatinska vina tome se nisu prilagodila na vrijeme. Ostale velike vinske regije, poput Australije, Čilea, Francuske i Italije su u svojim vinima smanjile postotak alkohola, promijenile utjecaj drva i zadimljenosti te potpuno izbacile džemastost. Plavac mali tome se nije mogao lako prilagoditi - kao sorta kojoj je potrebno vrijeme da sazrije, gotovo nikad ne može pasti ispod 14 posto alkohola, a vinari tada još nisu pronašli način kako iz njega izvući snagu i koncentraciju bez prezrelih, džemastih nota. Rezultat je bio neizbježan: publika i stručnjaci okrenuli su se drugima, i polako je krenuo pad popularnosti.
Srećom, sommelierska struka je postajala sve bitnija, a oni su uvijek u potrazi za novim, autentičnim vinima. Tako su prepoznata bijela vina s Korčule, kao i njihove sorte grk i pošip. Najpopularniji i najcjenjeniji je svakako pošip za kojim već dugo vlada prava pomama. Na scenu se vratio i plavac, ali i druga crna vina Dalmacije – babić, tribidrag, dobričić, plavina, lasina.
Povratak dalmatinskih vina
I kad kažemo da se plavac mali vratio na scenu, onda to zaista i mislimo jer je ove godine na Decanter World Wine Awardsu nagrađen titulom Best in Show, najvišim odličjem natjecanja koje se provodi metodom slijepog kušanja. Ovu titulu dobilo je samo 50 svjetskih vina od prijavljenih 17 tisuća, što pokazuje o kakvom se uspjehu radi.
Plavac mali raste na vreloj mediteranskoj klimi i škrtom tlu, ima visok postotak alkohola i izražen voćni miris. Plavac mali se uzgaja na svim većim otocima i obalnom području cijele Dalmacije, ali prednjače Pelješac, Hvar, Brač, Vis, Mljet, Lastovo. Iako je sorta izrazito izdržljiva, pojavu filoksere na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće nije izdržala. Kako su od plavca malog u tom trenu živjeli tisuće vinara srednje i južne Dalmacije, bili su prisiljeni emigrirati u prekooceanske zemlje u potragu za novim prihodima.
Većina ih je otišla u SAD, Argentinu, Čile, Australiju, neki su kasnije doveli svoje obitelji, a za druge se, pak nikad više nije čulo. Zanimljivo je da su Korčulani, ponajviše iz Blata, najviše odlazili u Brazil, a danas u Brazilu živi gotovo 30.000 stanovnika dalmatinskih korijena. Također, mnogima će na pamet pasti i bivši predsjednik Čilea Gabriel Borić, čiji su preci ondje doselili s Ugljana. Čileanskih Hrvata danas ima gotovo 200 tisuća, a sve zbog filoksere koja je njihove pretke prisilila na drugačiji život, daleko od jadranskih otoka.
Nakon istarske vladavine, Dalmacija se u posljednje dvije godine promaknula u najnagrađivaniju hrvatsku vinsku regiju, u proteklih šest godina osvojeno je više od 100 zlatnih i viših odličja na četiri velika svjetska natjecanja. Najmanje 70 posto tih medalja dobiveno je za vina od dalmatinskih autohtonih sorti, a prednjače plavac mali, pošip i grk.
Arhivske berbe i ograničena izdanja
Iako u dalmatinskim vinima možemo uživati cijele godine, do onih najboljih i najcjenjenijih ipak je najlakše doći izravno, kod samih vinara. Što nas ograničava na ljetni godišnji odmor. No, postoji još jedna šansa za uživanje u najboljim dalmatinskim vinima, a to je sudjelovanjem na Dalmatinskim Vinskim Ikonama u Smaragdnoj dvorani Hotela Esplanade u Zagrebu, u četvrtak 29. listopada. Ovo je četvrto izdanje godišnjeg kušanja najboljih dalmatinskih vina u Zagrebu, a održat će se od 13 do 19 sati.
Na kušanju koje organizira Udruženje Vino Dalmacije će biti predstavljena 41 vinarija iz svih dijelova Dalmacije. Svaki vinar predstavit će najviše tri etikete iz svog portfelja i to ne one koje možete pronaći u trgovinama. Već arhivske berbe, vertikale, ograničena izdanja i vina koja vinari rijetko otvaraju za javnost, ona na koja su najponosniji.
U sklopu Dalmatinskih Vinskih Ikona 2026. održat će se i masterclass „Bez kompromisa: odležana dalmatinska vina koja zaslužuju pažnju“ koji vodi Kruno Filipović. Radionica počinje u 17 sati u dvorani Istanbul hotela Esplanade, a sudionici će imati priliku probati najbolje od najboljeg što Dalmacija nudi na području vina, s posebnim naglaskom na plavac mali.
Ulaznice za promenadno kušanje dostupne su po cijeni od 30 eura, a ulaznice za masterclass po cijeni od 20 eura, na vinodalmacije.com. Vinski profesionalci se za događaj mogu akreditirati besplatno na poveznici https://vinodalmacije.com/akreditacije-ikone/.
Sponzorirani sadržaj nastao je u suradnji s Udruženjem Vino Dalmacije.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....