Ako postoji vino za posebne prilike onda je to iz ledene berbe. Kutjevo radi jedno od najboljih

"Čisto, elegantno vino s notom karamele, mandarine i naranče i jako intenzivnom aromom marelica, gdje se osjećaju i dinja i limunova korica. Prekrasno vino!" Tako su 2014. godine Decanterovi suci opisali Traminac ledeno vino vinarije Kutjevo iz berbe 2011., koje je tada postiglo povijesni uspjeh na tom prestižnom natjecanju. Ledena vina doista su nešto posebno i jedinstveno. Ako postoje boce koje se čuvaju za posebne prilike, onda vina ledenih berbi svakako pripadaju u tu kategoriju. Njih ne sljubljujete uz kolače i ne dijelite ih sa svakim. To vino pijete s vama najvažnijom osobom koju nježno držite za ruku dok u drugoj držite staklenu čašu u kojoj se prelijeva tekućina opijajućeg mirisa i pomalo lijenih kretnji. Vina iz ledene berbe pripadaju u kategoriju predikatnih vina koja označavaju vina brana nakon redovnih rokova berbe. Ovdje će tako pripadati i kasne, izborne berbe, izborne berbe bobica i izborne berbe prosušenih bobica. Jedno od najboljih vina ledene berbe u Hrvatskoj zasigurno radi vinarija Kutjevo. Zakonom je propisano da temperatura u trenutku berbe ne smije biti viša od -7 °C dok sadržaj šećera u bobicama ne smije biti niži od 127 oechslea (mjerna jedinica za težinu mošta nazvana po Christianu Ferdinandu Öechsleu koji je izumio vagu za mjerenje mošta).

Budući da su posljednjih godina zime vrlo blage i vrlo je rijetko da se održi tako niska temperatura, ledena berba postala je iznimka. Samim time je i vino dobiveno u takvim uvjetima stvar prestiža i luksuza. Ove godine temperatura se ipak spustila dovoljno ispod ništice da vrijedne ruke kutjevačkih berača mogu pobrati smrznute bobice grožđa sorte traminac.
Kutjevo ima tradiciju ledenih berbi dugu 200 godina, a sama vinarija, poznato je, datira od 1232. To je doista spektakularan podatak pa je prava šteta koliko je to povijesno bogatstvo Zlatne doline u turističkom smislu zanemareno.

Sama berba započinje u ranim jutarnjim satima, nekad se znalo brati i prije zore kako se temperatura ne bi podigla jer je važno da grožđe bude potpuno smrznute. Poseban je doživljaj prije svitanja otići u berbu dok ti snijeg škripi pod cipelama, a snježne pahulje plešu vinogradom. Pri samom dolasku berači založe vatru, gdje odlažu topli čaj koji će im dobro doći da ugriju promrzle prste. Ostaviti grožđe za ledenu berbu može se usporediti sa srećom na ruletu. Nikad nisi siguran hoće li ti priroda omogućiti dovoljno niske temperature ili će ti divljač, ptice ili bolest odnijeti ostavljeno grožđe.

"Moja baka je uvijek govorila da vrag mora uzeti svoj ušur (danak)", rekao nam je Ivan Marinclin, glavni enolog vinarije Kutjevo, dok smo obilazili vinograd prekriven snijegom. "Za ledenu berbu obično ostavimo oko hektar područja, od kojeg dobijete oko tone grožđa, što, pretočeno u litre, iznosi između 300 i 500 litara vina", pojasnio je. U usporedbi s redovnom berbom, na jednakoj je površini između 4500 i 6000 trsova koji vam mogu dati i do 12 tona grožđa.

"Sve radimo potpuno prirodno. U nekim zemljama ima slučajeva da poberu grožđe, a onda ga smrzavaju u hladnjačama. Mi to ne želimo, nego smrznute bobice odmah idu u prešu. Fermentiraju na prirodnim kvascima od tri do pet mjeseci, a potom odležavaju u tankovima od inoksa najmanje dvije godine", objašnjava nam Ivan dok prstima puca smrznutu kožu bobice grožđa iz koje izlazi gusti sok istovremeno ledenog i neodoljivo slatkog okusa koji podsjeća na med.

Iako su prije desetak godina znali održavati ledene berbe na položaju Vetovo, posljednjih godina uglavnom beru na položaju Hrnjevac, koji je ujedno, sa 411 metara nadmorske visine, najviši položaj Kutjevačkog vinogorja. Uz njih ondje svoje vinograde imaju i glasoviti vinari Vlado Krauthaker i Ivan Enjingi.

"Berba nije nimalo jednostavna zbog niskih temperatura i uvjeta u kojima se obavlja, a sama proizvodnja i dalje se odvija na tradicionalan način. Bitno je da bobice u smrznutom stanju dođu na preradu, koja se također odvija na niskim temperaturama. Mošt je prilično gust, poput meda, a prolazi samo jako koncentrirani sok koji sadrži velike količine šećera. Tek nakon toga počinje veliko umijeće fermentacije na isključivo prirodan način. Sam proces proizvodnje je dugotrajan i riskantan, što ledene berbe čini uistinu posebnim, aromatičnim vinima jantarne boje koje ljubitelje vina iznenađuje intenzitetom boje i mirisa", govori Ivan dok ledene bobice u preši odzvanjaju poput rasutih bisera.

Iako je ledeno vino doista čisti luksuz za uživanje u posebnim prilikama, Ivan Marinclin zapravo je najponosniji na dostignuća i pomake koje su napravili kod vina bazičnih linija. Potvrda za izvrsnost stigla je u obliku platine na prošlogodišnjem Decanterovu natjecanju za njihovu De Gotho graševinu 2018. Sam spomen na vrtoglavih 97 bodova izmamila su širok osmijeh na licu glavnog enologa. Naš stručni vinski suradnik Saša Špiranec opisao je spomenutu graševinu kao: "Rijedak spoj kompleksnosti i snage na jednoj strani te živosti i slasti na drugoj. Vino ima dubinu, trajanje, iznimnu mineralnost, svježinu, prekrasan cvjetno citrusni nos, s nešto kruške i breskve u pozadini te savršenu ravnotežu između svega. Zasigurno jedna od najboljih graševina ove vinarije dosad, od koje najbolje izdanje tek očekujemo za koju godinu."