Sirova grickalica slatkastog okusa - tako bismo jednostavnim riječima mogli opisati šljivu. Voćka je to koja je u našim krajevima dosta zastupljena i raširena. Ovisno o sorti, može biti ljubičasta, crvena, žuta ili zelena. Sve imaju glatku, jestivu kožu i slatkasto meso unutar kojeg se nalazi koštica. Plodovi sazrijevaju od kolovoza do listopada, opet ovisno o sorti, a koriste se gotovo u svim svjetskim kuhinjama.
Najčešće sorte
U našim krajevima najčešća sorta je ona naziva Bistrica, no sve popularnije su sorte President porijeklom iz Engleske ili sorta Stanley koja korijene vuče iz SAD-a. Ali, da ne kompliciramo, ova svima dostupna voćka može se podijeliti u dvije velike skupine: prilično okrugle su takozvane japanske šljive i one pomalo duguljaste - europske. Većina ih na koži ima bijeli sloj, što je znak da su svježe ubrane i da nisu tretirane gomilom kemikalija.
Za početak, jedite ih sirove kao slatkasto-kiselkasto osvježenje, a potom ih dodajte u razne vrste tijesta ili pak od njih skuhajte džem ili umake koje možete dodavati u slatka i slana jela.
Na iznenađenje mnogih ova voćka vrlo je ukusna ispečena na roštilju. Zahvaljujući čvrstoj koži neće doći do pucanja tijekom pečenja, a unutrašnjost šljive ostaje sočna, mekana i zadivljujuće arome. Tako pripremljena može se poslužiti uz mesne delicije.
Ukusna zimnica
Želite li šljive sačuvati za mjesece kad ih se više ne može nabaviti na tržnicama, najjednostavniji je postupak da plodove stavite u zamrzivač. Pri tome pripazite da plodovi budu zdravi, bez nagnječenja i, dakako, da su zreli. Zeleni plodovi osim što su kiseli neće dati tako željenu aromu na koju ste navikli.
Isto tako, bilo da ste voće kupili na tržnici, u trgovini ili ste ih nabrali u svom dvorištu, prije bilo kakve termičke obrade dobro ga operite i eliminirajte prezrele, gnjecave ili trule plodove. Mogu postati dio biootpada ili komposta.
Prhka ili dizana tijesta fino se sljubljuju s ovom namirnicom, tijestu daju potrebnu sočnost, a okus je primamljiv. Izbjegavajte ih stavljati u lagane, prozračne biskvite. Zbog kratkog pečenja tijesta ostat će napola sirove i zbog težine završiti na dnu biskvita.
U sladoledu od šljiva možete uživati tijekom cijele godine. U malo dublju posudu stavite da se otopi malo maslaca. Dodajte na kockice narezanu šljivu. Lagano pirjajte dok ne omekšaju. Dodajte začine poput cimeta, vanilin šećera, kardamoma i đumbira. Koja žlica ruma neće biti na odmet. Pirjajte dok sve ne omekšaju. Kad su se šljive skuhale, bolje rečeno pretvorile u kremu, maknite ih s vatre i pustite da se ohlade. Ohlađene stavite u multipraktik i usitnite. Smjesi dodajte slatko vrhnje ili jogurt, kako želite. Ne pretjerujte sa slatkim vrhnjem i jogurtom, stavite ga tek toliko da malo razrijedite fine šljive, a da ostane ona posebna ljubičasta boja. Sve stavite u kalup za sladoled ili veću plastičnu posudu i stavite u zamrzivač. Ovim desertom možete obogatiti i već spomenutu pitu od prhkog tijesta i šljiva.
Slane varijante
Klasik svake zimnice je džem od šljiva, no osim što je poželjno malo ga obogatiti drugim voćem, sve popularniji je u slanoj varijanti. Baza su luk, šljive i začini. Birajte ljutiku ili luk srebrenac. Luk narežite na veće trakice, dinstajte na ulju, dodajte na manje komade narezane šljive. Zatim dodajte smeđi šećer, kvasinu, sol, papar, mljeveni čili te dinstajte dok tekućina ne ispari. Ovaj namaz možete poslužiti uz fine domaće paštete, svinjsko pečenje, ali i perad. Meso patke jako se fino sljubljuje s ovim slatko-kiselim aromama.
Zbog obilja C vitamina koje posjeduju dobar su sastojak za ukusan smoothie ili sok. Budući da je sada sezona i rajčica i krastavaca, ovom dvojcu dodajte koju šljivu, a rezultat će biti ukusna, osvježavajuća salata.