Nebuloza u zakonu: Prije u grob nego na obavezni liječnički pregled

Imam 78 godina, bolestan sam na srce i imam dijabetes, a prije godinu dana sam operirao i prostatu. Ipak, kod vožnje mi najviše problema zadaje slabovidnost...

Vjerovali ili ne, upravo je tako I.S. iz zagrebačke Dubrave započeo priču kad smo ga pitali za zdravlje. I očito nije glumio. Nakon što je parkirao auto ispred obiteljske kuće i teškom mukom izašao iz Škode Felicije, pristupio nam je oslanjajući se na štap, jasno ostavljajući dojam čovjeka narušenog zdravlja... Usprkos tome, osjetio se pomalo uvrijeđeno kad smo ga upitali na koju foru još uvijek ima valjanu vozačku...

Zvuči tragično? Nažalost, ovakav slučaj nije nikakva rijetkost. Naše su ceste krcate starim i bolesnim vozačima, a glavni krivac za takvu situaciju je Zakon o sigurnosti prometa na cestama. Naime, njime je određeno da vozačka dozvola vrijedi do 80. godine, kao i da prethodne zamjene vozačke ne uključuju obavezni liječnički pregled. I to sve vrijedi u državi u kojoj očekivana životna dob ne premašuje 76 godina. Drugim riječima, sva je prilika da će većina nas prije umrijeti nego silom zakona morati na liječnički pregled kako bi produžila vlastitu vozačku dozvolu.

U nemilosti su tek vozači kojima se zdrastvene tegobe ustanove prilikom polaganja vozačkog te se njima daje vozačka na kraći rok uz nužan pregled za produljenje, te vlasnici C,C+E, D i H kategorija koji su zdrastveni pregled dužni obavljati svakih pet godina prilikom produljenja vozačke. Isto tako, svakih 10 godina na obavezni liječnički pregled moraju i vlasnici B kategorije kojima je upravljenje vozilom osnovno zanimanje. Svi ostali su jednostavno prepušteni na milost i nemilost zdrastvenom sustavu, koji očito ima većih problema pa se zdrastvenom sposobnosti vozača bavi površno ili nikako.

Dokazuju to i podaci koji smo dobili iz Ministarstva unutarnjih poslova – u protekle je tri godine, naime, samo 185 vozača ostalo trajno bez vozačke dozvole, što je mizerno malen broj. Tim više ako se zna da je samo lani u Hrvatskoj 2459 ljudi umrlo od bolesti probavnog sustava, 13.698 od raznih oblika raka, a 25.631 od bolesti cirkulacijskog sustava...

Sasvim jasno, mnogi od njih su prethodno bili podvrgnuti ozbiljnim lječničkim tretmanima i živjeli uz terapije koje same po sebi ograničavaju mogućnost sigurne vožnje, već ozbiljno ugrožene posljedicama same bolesti. A među tim pacijentima sigurno je bilo i vozača, kojih je krajem 2010. u Hrvatskoj bilo registrirano čak 2,23 milijuna, što je još jedan dokaz kako se posjedovanje vozačke dozvole kod nas smatra gotovo ustavom zajamčenim pravom. Makar je svima poznato da neki i zdravi nisu baš rođeni za vožnju, a kamoli stari i bolesni...

Za takvu situaciju su odgovorni i liječnici, i to prvenstveno oni obiteljske medicine. Koliko god, naime, Zakon o sigurnosti prometa na cestama bio suprotan zdravom razumu kad propisuje obavezu liječničkog pregleda tek nakon 80. godine, ondje ipak stoji da su liječnici i prije tog roka dužni nadzirati vozačku sposobnost svojih pacijenata. Tako članak 233. Zakona o sigurnosti prometa na cestama jasno govori da su nadležne zdrastvene ustanove dužne u roku od najviše osam dana Ministarstvu unutarnjih poslova dostaviti uvjerenje o vozačevoj zdrastvenoj nesposobnosti.

A to nije slučaj – usprkos tragičnom zdrastvenom kartonu (prema podacima Zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar u 2010. je bilo čak 529.103 osoba s invaliditetom, što znači da je svaki osmi stanovnik Lijepe naše u određenoj mjeri invalidan), policija barata s više nego skromnim popisom osoba s evidentiranom zdrastvenom nesposobnošću. Ukupno ih je tek 3764, makar je poznato da samo ovisnika o drogama u Hrvatskoj ima preko 25.000.

Većina takvih svakodnevno odlazi po metadonsku terapiju te poslije toga bezbrižno sjeda za upravljač uz prešutni blagoslov liječnika. Najgore od svega je što lječnike takva blagonaklonost s potencijalno opasnim ishodom ništa ne košta – iako zakon za prešućivanje zdrastvene nesposobnosti (odnosno nepoštovanje roka od 8 dana) pravnim osobama predviđa kaznu do 15.000 kuna, u posljednje tri godine policija nije napisala niti jednu.

Pokazuje to da se država još uvijek nije uhvatila u koštac s ovim problemom, iako bi micanje rizičnih vozača sa ceste, a takvih među starima i bolesnima ima na pretek, bitno pridonijelo poboljšanju sigurnosti na domaćim prometnicama. A koliko su stariji vozači rizični među ostalim dokazuje i policijska statistika – od spomenutih 3764 vozača s evidentiranom zdrastvenom nesposobnošću njih 1474 starije je od 60 godina, što puno govori. Naime, iako stariji od 55 čine tek nešto više od 20 posto svih vlasnika vozačkih dozvola (MUP ima evidenciju od 55 do 65 godina i stariji od 65 pa smo te dvije skupine spojili) sudjeluju sa 40 posto među za vožnju nesposobnima.

Ako se već ne mogu rastati od svojih vozačkih dozvola, bilo bi lijepo da takvi barem uredno obavljaju zdrastvene preglede, makar ih zakon na to obavezuje tek sa 80...

Više pročitajte u tiskanom izdanju Auto kluba (broj 655.)