Ako se čovjek zove Tino, hoćemo li poruku poslati Tinu ili Tini? Kako se dekliniraju dvosložna muška imena koja završavaju na samoglasnik, u emisiji "Jezik i govor" objašnjava dr. sc. Marica Čilaš Mikulić, viša lektorica na Croaticumu - Centru za hrvatski kao drugi i strani jezik Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
- To su imena stranoga porijekla i uglavnom dolaze iz talijanskog jezika. Takva imena, koja završavaju na samoglasnik, sklanjamo na dva načina. Recimo imena Marko, Ranko, Živko, Mirko sklanjamo po A deklinaciji, kao imenice muškoga roda pa će u genitivu biti Marka, dativu Marku, a akuzativu Marka. No imena poput Mato, Frano, Krešo i Lovro dekliniramo kao imenice E vrste pa će u genitivu biti Mate, dativu Mati, a akuzativu Matu. U prvoj skupi su imena koja imaju dugosilazni naglasak, a u drugoj ona koja imaju dugouzlazni naglasak na prvome slogu.
Imena poput Dino, Lini, Tino, Bruno u različitim dijelovima Hrvatske različito se naglašavaju pa se tako i različito dekliniraju, kao imenice A ili E vrste - objašnjava Čilaš Mikulić. Tako da ovisno o naglasku Tino može u genitivu biti i Tina (kao Marka) i Tine (kao Mate), pa tako i poruku možemo poslati i Tinu (kao Marku) i Tini (kao Mati). Navodi i primjer imena Vlaho, Maro i Baldo, koja su najčešća u Dubrovačko-neretvanskoj županiji gdje ih se deklinira po A deklinaciji, odnosno Vlaho, u genitivu Vlaha, dativu Vlahu…
- Međutim, mnogi govornici hrvatskog jezika će ih deklinirati po E deklinaciji Vlaho, Vlahe, Vlahi… Gramatike dopuštaju obadvije inačice. Budući da sam za poštovanje kulturnih činjenica, rekla bih da je u Dubrovniku crkva svetoga Vlaha, a ne Vlahe - kaže Čilaš Mikulić pa dodaje kako muška imena koja završavaju na "e" poput Ante, Mile, Duje, Šime ili Stipe imaju dugouzlazni naglasak na prvome slogu pa ih dekliniramo kao imenice E vrste - u genitivu Ante, dativu Anti, akuzativu Antu… Međutim, imena Pavle ili Đorđe imaju dugosilazni naglasak pa je u genitivu Pavla, dativu Pavlu, akuzativu Pavla.
- Naglasak imena treba se poštovati. Neki se ljudi neće ni odazvati ako im pogrešno naglasite ime - zaključuje Čilaš Mikulić. Prema njezinim riječima, ženska imena koja završavaju na suglasnik stranoga su podrijetla, na primjer Ines, Nives, Doris ili Karmen i njih ne dekliniramo, pa tako Nives u svim padežima ostaje - Nives.
Poštovani čitatelji i gledatelji, pitanja u vezi hrvatskog jezika i govora možete nam poslati na našu e-mail adresu: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.