Alfi Kabiljo povodom 80. rođendana na pijaninu izvodi izbor svoje filmske glazbe

ZAGREB - Ciklusom 'Filmovi koje se sluša' s desetak filmskih ostvarenja za koje je Alfi Kabiljo napisao glazbu, od 25. travnja do 4. svibnja u zagrebačkom kinu Tuškanac obilježit će se osamdeseti rođendan tog istaknutog hrvatskog skladatelja, a na samom otvorenju izvest će kratki koncert na pijaninu s izborom tema iz raznih filmova.

Obljetnički ciklus donosi izbor filmova za koje je radio iz nacionalne, ali i svjetske kinematografije, počevši od prvog dugometražnog filma na kojem Kabiljo potpisuje glazbu, 'Pad Italije' Lordana Zafranovića.

Iz njegova bogata opusa odabrano je deset žanrovski raznolikih filmova, od partizanskog ('Pad Italije'), preko društveno angažiranih ('Deps', finsko-hrvatske koprodukcije 'Domoljub', hrvatskih filmova 'Kužiš stari moj', 'Gospođica' te 'Lea i Darija'), do povijesnih filmova ( Mimičini 'Seljačka buna' i 'Banović Strahinja' za glazbu kojega je Kabiljo nagrađen Zlatnom arenom).

Prikazat će se i filmovi koji obnavljaju neke stare žanrove, kao što je kaubojski dvojac u Prvom svjetskom ratu u američkom filmu 'Nebeski banditi' (glazba je bila u nominaciji Bafte i Oscara, a otisnuta u produkciji najpoznatije filmske diskografske kuće Varese/Sarabande) ili glazba iz tridesetih u 'Lei i Dariji', nagrađivanom filmu Branka Ivande.

Subotnja matineja kina Tuškanac donosi film za djecu 'Ne daj se, Floki' s Kabiljevom glazbom, prepoznatljiv po istoimenoj uvodnoj pjesmi u izvedbi Jimmyja Stanića.

U proteklih 45 godina, od 1971. kada je prvi put napravio filmsku glazbu za kratkometražni Zafranovićev film 'Ave Marija', Kabiljo je napisao još pedesetak glazbi za igrane, dokumentarne i namjenske filmove, te stotinjak za televiziju od kojih su, ocijenila je muzikologinja Irena Paulus, "gotovo svi reprezentativni, a često nose i kultni status".

Po njezinim riječima, žanrovska raznolikost tražila je od Kabilja stilsku prilagodbu, i to ne samo filmskim žanrovima nego i općoj atmosferi, glumi, kostimografiji i scenografiji, mjestu snimanja, a naročito idejama redatelja i producenta, prilagodio se "kao pravi filmski kameleon".

"Svaka filmska glazba potpisana Kabiljevim imenom pretvara film za koji je pisana u glazbeni film. Žanrovi i filmske priče o tome možda ne govore, ali prikladnost, inventivnost i promišljenost prizorne i neprizorne glazbe i te kako navode na osluškivanje", ustvrdila je u najavi ciklusa. "Filmovi za koje je skladao nisu samo filmovi koje se gleda, nego su filmovi koje se sluša. I to pozorno", dodala je.

Alfi Kabiljo (Zagreb, 1935.) nagrađivani je skladatelj, dirigent, aranžer, pijanist, tekstopisac, libretist i producent bogatog opusa. U dugoj karijeri skladatelja okušao se u šlagerima, šansonama, klasici, glazbi za djecu i filmskoj glazbi.

Već sa šesnaest godina osnovao je prvi orkestar s kojim je nastupao u zagrebačkim školama. Diplomirao je i arhitekturu 1963., no prije toga je pisao pjesme kojima sudjeluje na glazbenim festivalima. Polovicom šezdesetih u Parizu je radio kao dirigent, aranžer i skladatelj, a na međunarodnim glazbenim festivalima osvaja brojne nagrade.

U to vrijeme započinje suradnju s libretistom Milanom Grgićem i kazalištem Komedija. Napravio je devet mjuzikla, među kojima se ističe 'Jalta, Jalta', izveden približno tisuću puta u Hrvatskoj i inozemstvu.

Osim za kazalište, napisao je glazbu za brojne TV drame, filmove i serije, a nakon rada s nizom domaćih redatelja, 1985. ga filmski studio MGM poziva u Hollywood kako bi napravio glazbu za film 'Gymkata' Roberta Clousea.

Već iduće godine u Londonu s National Philharmonic Orchestra snima glazbu za film 'Gunbus' redatelja Zorana Perišića te radi na drugim međunarodnim filmskim produkcijama.

Među ostalim 1990. radi glazbu za "Scissors" sa Sharon Stone u glavnoj ulozi. Koliki je njegov značaj na međunarodnoj razini govori podatak kako su na zimskim Olimpijskim igrama 1994., 1998. i 2002. najpoznatiji svjetski klizači nastupali uz njegovu glazbu.

---

Kako bismo novi Jutarnji.hr učinili još boljim, bržim i modernijim, tijekom perioda transformacije do 6. svibnja paralelno ćete ga moći pratiti na dvije adrese – stari portal nalazi se na adresi Jutarnji.hr, a novi na novi.Jutarnji.hr.
Na novom se portalu promjene događaju svaki dan stoga popunite upitnik na dnu stranice ili kliknite na link i napišite nam svoje mišljenje kako bismo portal što bolje prilagodili upravo vama!