Rizik od nesreća

Koliko je zaista siguran vaš grad? Kliknite i provjerite na našoj interaktivnoj karti!

U suradnji s Croatia osiguranjem napravili smo novi ‘crime mapping‘ i otkrili koji su najsigurniji gradovi u Hrvatskoj

Hrvatska je početkom ove godine proglašena 22. najsigurnijom zemljom svijeta. Pokazalo je to istraživanje Global Finance magazina koje izračun radi na temelju tri ključna faktora: rat i mir, osobna sigurnost i opasnost od prirodnih katastrofa.

No, danas tu informaciju gledamo u drugačijem svjetlu. Zagreb je 22. ožujka pretrpio dva snažna potresa, a poimanje osobne sigurnosti poremetila je globalna pandemija Covid-19 koja nam je itekako promijenila živote. Zbog svega ovoga, istraživanje ICERTIAS-a iz travnja ove godine pokazalo je da Hrvati sada imaju nove životne prioritete - zdravlje, obitelj i sigurnost.

Upravo zato odlučili smo osvježiti projekt nastao u suradnji s Croatia osiguranjem - Koliko je sigurno vaše susjedstvo?

Ponovo smo se oslonili na statističke podatke MUP-a, Hrvatskih voda, Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu i Hrvatske vatrogasne zajednice u zadnje četiri godine kako bismo ustanovili koliko su hrvatski gradovi u opasnosti od provala, požara, poplava i potresa. Tako je nastala nova/stara vruća mapa u kojoj možete provjeriti koliko je siguran vaš dom i koje mu opasnosti prijete.

POTRESI: Znali smo da je Zagreb na trusnom području

Seizmolozi s Geofizičkog odsjeka Prirodoslovnog-matematičkog fakulteta u Zagrebu još su 2016. godine ustanovili kako je u najvećoj opasnosti od potresa zagrebačko područje, krajnji jug zemlje, te riječko područje, dok je najmanja opasnost od potresa u istočnoj Slavoniji, dijelovima Like i Istre.

Ta karta sadrži analize više od 80 tisuća potresa unazad 2000 godina, a pristupiti joj možete na http://seizkarta.gfz.hr/. Ove godine, 22. ožujka, Zagreb je pogodio snažan potres s epicentrom u Markuševcu, a do početka srpnja uslijedilo je više desetaka slabijih potresa.

Tisuće stanova i obiteljskih kuća dobilo je crvenu oznaku neupotrebljivosti za stanovanje, štete od potresa sanirat će se godinama, možda i desetljećima, a iznosi nužni za sanaciju šteta prema prvim procjenama iznose nekoliko milijardi eura. Podrhtavanja tla zabilježena su i na splitskom i dubrovačkom području.

Iako se novi snažniji potres mnogima čini nestvarno i daleko, ovogodišnji zagrebački potres pokazao je svu ćud prirode i nepredvidivost potresa i njegove razornosti.

PROVALE: Najveća stopa provala u Istri, sigurniji gradovi na kopnu

U interaktivnu mapu unijeli smo podatake o prosjeku provala na 1000 stanovnika unazad zadnje četiri godine. Najveću stopu provala ima istarsko područje (Vodnjan, Novigrad, Poreč), a gradovi na obali su u većoj opasnosti od onih na kopnu.

Zagreb je na 17. mjestu po stopi provala, sa nešto više od četiri provale na 1000 stanovnika u posljednje četiri godine, a među manje sigurnim gradovima našli su se i Vodice, Čazma te Varaždinske Toplice.

Tri najsigurnija hrvatska grada u posljednje četiri godine su Pregrada, Hrvatska Kostajnica i Opuzen, a od najvećih hrvatskih gradova najmanja je vjerojatnost za provalu ako živite u Osijeku (2,07 provala na 1000 stanovnika).

image
iStock

Što se tiče 2019. godine, čak tri hrvatska grada nisu imala niti jednu provalu - Vrlika, Vis i Hrvatska Kostajnica.

Lanjski podaci potvrđuju stari trend - na otocima ima manje provala. Tako su Komižani prošle godine imali zabilježenu samo jednu provalu, kao i stanovnici Cresa. Na Korčuli su lani zabilježene tek dvije provale. Sigurno je živjeti i u Krapini, Zlataru, na Rabu, u Metkoviću, na Pagu, u Pleternici, Našicama. Sve su to gradovi gdje je broj provala u godini manji od dvoznamekastog broja. Stručnjaci za osiguranje domova kažu kako svaka tehnička zaštita odvraća provalnika, ali još uvijek, posebice u ljetnim mjesecima, vrijedi uzrečica kako je dobar susjed siguran dom.

POPLAVE: Samo šestina hrvatskih gradova niskorizična

Izgubljeni životi, vodena bujica koja je odnijela imovinu stvaranu desetljećima i generacijama te apokaliptične scene iz Gunje, Rajevog Sela i drugih mjesta u svibnju 2014. scene su koje još pamte oni koji su doživjeli i preživjeli tu prirodnu katastrofu.

image
Goran Mehkek/Cropix

Narednih godina i karlovačko područje bilo je poplavljeno, a koliko smo zapravo sigurni od te prirodne nepogode u odnosu na susjedne zemlje teško je i nezahvalno prognozirati, ističu iz Hrvatskih voda.

Odgovarajuće mjerilo koje bi dalo pouzdan odgovor na to pitanje ne postoji s obzirom na to da su fenomeni poplava bitno različiti, a utjecaj klimatskih promjena nije u potpunosti razjašnjen.

Imajući u vidu da je Hrvatska usvojila i uspješno se prilagodila zajedničkom okviru EU za upravljanje rizicima od poplava, time je otvorila i mogućnost za postizanje vrlo visokih stupnjeva sigurnosti od poplava jednakih ili većih od država u okruženju.

Pogleda li se karta Hrvatskih voda, šestina gradova u Hrvatskoj, njih 26, je na ljestvici niskorizičnih od poplava. To su primjerice, Bakar, Delnice, Opatija, Orahovica, ali veliki broj hrvatskih gradova je u visokorizičnoj “crvenoj” zoni rizičnosti od poplava, a to su uglavnom gradovi u kojima živi najveći broj stanovnika. Zagreb, te gradovi u njegovoj okolici poput Zaprešića, Velike Gorice, Split, Zadar, Rijeka, Osijek, Pula, Slavonski Brod, Vukovar, Varaždin, Čakovec, Slavonski Brod, Karlovac, koji je posljednjih godina imao nekoliko većih poplava, gradovi su u vrlo visokoj rizičnoj skupini od poplava.

POŽARI: Značajan rast u prvih šest mjeseci ove godine

Imovina koju su stjecali godinama nestala je u manje od pola sata. Gusti dim i visoki plameni jezici već su zahvatili i dio obiteljske kuće, ali je požrtvovnošću profesionalnih i dobrovoljnih vatrogasaca spašena doslovce u posljednji trenutak. Užarene salonitne ploče pucale su i prijeteći letjele zrakom i prijetila je opasnost da požar prenesu i na susjedstvo ali, srećom, to se nije dogodilo.

Sve je navodno počelo od kabela na koji je bila spojen zamrzivač u gospodarskom objektu. Ovo je samo jedan od požara koji se dogodio u okolici Zagreba, jedan od 2427 požara na objektima u prvih šest mjeseci ove godine. Od 2016. godine kada je bilo 3436 požara na objektima bilježimo stalni rast, a prošle ih je godine bilo čak 4139. Najbrojniji su požari u velikim gradovima, a najveće štete osim na obiteljskim kućama i u požarima u stambenim zgradama su na pogonima, industrijskim objektima...

image
Marijana Banko/Cropix

U interaktivnu kartu unijeli smo broj požara u posljednje četiri godine za svaku županiju – najviše ih je u Zagrebačkoj, Splitsko-dalmatinskoj i Šibensko-kninskoj, a najmanje u Vukovarsko-srijemskoj, Koprivničko-križevačkoj i Međimurskoj županiji.

Statistički gledano, najbrojniji su požari na otvorenom prostoru, a i njih je prošle godine bilo 9812 prema podacima Hrvatske vatrogasne zajednice. U šest mjeseci 2020. bilo je već 8973 požara, pa nastavi li se taj trend i ova bi godina mogla biti rekordna.

Uzroci su uglavnom ljudski faktori, od loše izvedenih instalacija, do neopreznog paljenja korova u vrijeme poljoprivrednih radova. Na vozilima pak nije čest slučaj da su požari izazvani namjerno i podmetanje požara postaje sve češće i oblik kojim organizirani kriminal šalje neke svoje poruke vlasnicima vozila, plovila, ali i kuća.

Osigurajte svoj dom u Croatia osiguranju

Osiguranjem doma Croatia osiguranja osiguravate građevinski dio vaše nekretnine te predmete koji se nalaze u kućanstvu od štete nastale provalom, požarom, potresom i brojnim drugim rizicima. Ugovorite osiguranje doma do 31. 7. 2020. i za već od 21 kn/m2* dobivate više zaštite po povoljnijim cijenama za cijelo vrijeme trajanja ugovora.

*Cijena od 21 kn/m2 je izražena na godišnjoj razini s uključenim svim akcijskim popustima na osiguranje građevinskog dijela u iznosu od 350.000 kn, osiguranje stvari kućanstva u iznosu od 175.000 kn i osiguranje od potresa bez sudjelovanja u šteti, na području grada Zagreba.


image
Hanza Media
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
03. studeni 2024 13:08