VLADIN WIN-WIN

ZLATNA GROZNICA ENERGETSKE UČINKOVITOSTI U RH Građanima poticaji, firmama poslovi, državi projekt bez gafova

Zahvaljujući dobroj organizaciji, jednostavnim procedurama i bogatim subvencijama, u posljednje dvije godine deseci tisućahrvatskih građana investirali su u energetski efikasne tehnologije.
 Bruno Konjevic / CROPIX

Na obiteljskoj kući od dvjestotinjak četvornih metara u Petrinji radnici i po ekstremnim vrućinama ovih dana užurbano rade kako bi što prije postavili novu fasadu. Četveročlana obitelj Pripuzović kuću je nakon povratka iz ratnog izbjeglištva sagradila iz temelja 2004. godine, ali fasada kao najveća preostala investicija nikako da dođe na red. Radovi na fasadi, koji bi već krajem idućeg tjedna mogli biti gotovi, vrijedni su oko 75 tisuća kuna.

- Vani je temperatura premašila 36 stupnjeva, a u kući gledam termometar koji prikazuje 26 stupnjeva. Ranije bi nam pri takvim vrućinama u kući bilo nepodnošljivih 30 stupnjeva. Ako je već sada ovakva razlika, a radovi nisu niti gotovi, očekujemo da će nam ljeti biti puno ugodnije nego dosad, a onda i da ćemo zimi puno lakše zagrijati kuću. Lani smo na grijanje potrošili 28 metara drva. Oko 8000 kuna. Ove bi godine troškovi trebali biti znatno manji - priča Željka Pripuzović dok pregledava što su novo radnici odradili taj dan na kući.

Stiropor je oblijepljen i slijede završni radovi.

Na jednom zagrebačkom parkingu u svoj novi Auris hybrid zadovoljno sjeda Vedran. Novi automobil, vrijedan oko 180 tisuća kuna, preuzeo je iz auto salona prije nekoliko dana. Još se privikava na automatik i hibridni pogon, kombinaciju elektromotora i benzinskog motora.

- Osjećaj je genijalan. Naravno da je zadovoljstvo voziti novi automobil, ali auto je i nevjerojatno tih i udoban. Danas mi je u vožnji gradskim ulicama pokazao potrošnju od samo tri i pol do četiri litre. E, to je bio dobar osjećaj nakon što je moj dosadašnji automobil u vožnji gradom trošio sedam, osam litara - kaže Vedran.

Poticaji planuli

On je, kao i Željka Pripuzović iz Petrinje, ove godine iskoristio državne poticaje na natječajima za projekte energetske učinkovitosti. Gleda li se samo interes za ovogodišnje natječaje, lako bi se moglo zaključiti da su Hrvati doslovno otkrili energetsku učinkovitost. Građani su nedavno u nekoliko dana iskoristili osam milijuna kuna poticaja i pokupovali 10.000 uređaja energetskog razreda A+++, koji troše 30 do 60 posto manje energije i vode. Država im je podijelila poticaje od 800 kuna po uređaju. U 2015. godini država je osigurala i 18,5 milijuna kuna poticaja za 506 električnih vozila. Tvrtke i obrtnici kupili su ili tek kupuju 211 električnih vozila, a građani još 295. Lani ih je uz poticaje kupljeno 440.

Ove je godine do 16. srpnja odobreno sufinanciranje obnove 2263 obiteljske kuće. Vrijednost radova je oko 167,5 milijuna kuna, a poticaji iznose ukupno 111 milijuna kuna ili prosječno 52.000 kuna po kući.

Vladin adut za izbore

U Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost ističu i da se u program energetske obnove višestambenih zgrada ove godine uključilo njih 1800, dok ih je lani bilo 774. Za poticaje je osigurano 150 milijuna kuna. Velik je interes i za nestambene zgrade.

Projekti energetske učinkovitosti ispali su rijedak win-win u Hrvatskoj. Građani i poduzetnici su na relativno jednostavnim natječajima dobili bespovratne poticaje za investicije u vlastitu imovinu, brojne su tvrtke iz građevinskog sektora i autokuće dobile nove poslove, a država je konačno odradila neki projekt bez gafova. Vlada je stoga odlučila da će upravo zelena ekonomija biti jedan od projekata koji će kao uspjeh isticati u predizbornoj kampanji. Naime, u Vladi su odlučili rejting prije izbora graditi na projektima koji imaju konkretan utjecaj na svakodnevni život građana. A što je konkretnije od uštede nekoliko desetaka tisuća kuna na novoj fasadi, ma koliko se istodobno činilo da će se sa zelenom ekonomijom teško poistovjetiti veći broj građana.

- Zelena i čista industrija ključna je industrijska grana u dobrom dijelu razvijene Europe. Vrijeme će pokazati koliko mi možemo kao ekonomija uhvatiti korak s tim trendovima i uključiti se u te proizvodne procese - komentira Josip Tica, izvanredni profesor na Katedri za makroekonomiju i gospodarski razvoj na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu.

Ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović već je krenuo u kampanju. Ključan je podatak koji će sljedećih mjeseci isticati 11.000 novostvorenih zelenih radnih mjesta.

- To smo postigli zahvaljujući investicijama u energetsku učinkovitost, gradnju infrastrukture parkova prirode i nabavu komunalne opreme za razvrstavanje otpada. U protekle tri godine u sektoru energetske učinkovitosti pokrenuti su projekti vrijedni 2,2 milijarde kuna - kaže Zmajlović.

Pomoć industriji

Ministar nabraja da se energetski obnavljaju kuće, zgrade, hoteli, uredi i javne ustanove. Na tim su projektima angažirani domaći građevinari pa se čuvaju postojeća i otvaraju nova radna mjesta. Budući da se energetskom obnovom troškovi grijanja i hlađenja smanjuju za 30 do 60 posto, građani dobivaju konkretne uštede, a istodobno se pazi na okoliš jer se smanjuju štetne emisije.

Na pitanje je li doista riječ o projektima sa značajnim utjecajem na gospodarstvo, prof. Josip Tica odgovara da imajući u vidu kako se radi o građevinarskoj industriji koja ima nešto veće multiplikatore, iznos od 2,2 milijarde kuna mogao bi imati određene značajne utjecaje na cjelokupno gospodarstvo.

- Građevinska industrija bila je teško pogođena krizom, a ovakvi poslovi joj mogu ublažiti negativne efekte. Nekoliko milijardi kuna u ekonomiji koja anemično raste može značiti razliku između negativnih i pozitivnih stopa rasta - procjenjuje Tica.

Glavna zamjerka koju naglašava dio stručnjaka jest da su takvi projekti trebali biti pokrenuti mnogo ranije. Obiteljske kuće čine gotovo 70 posto stambenog fonda u zemlji, a većinom imaju minimalnu ili nikakvu toplinsku izolaciju. Vlada je u ožujku 2014. godine donijela Program energetske obnove obiteljskih kuća, koji operativno provodi Fond.

Bivša pomoćnica ministra graditeljstva Ana Pavičić Kaselj, koja je radila na svim aktualnim projektima energetske učinkovitosti, tvrdi da su projekti bili spremni za raspisivanje natječaja još krajem 2012., a sve je krenulo tek godinu dana kasnije. Sve do 2012., upozorava, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost uopće nije koristio izvanproračunska sredstva od oko milijardu kuna godišnje, koja se prikupe od različitih naknada za onečišćenje okoliša, za projekte poticanja energetske učinkovitosti i korištenje obnovljivih izvora energije.

- Do 2012. godine Fond nije pokrenuo niti jedan značajniji natječaj za sufinanciranje mjera energetske učinkovitosti. Riječ je o važnim projektima jer je 70 posto stambenog fonda starije od 40 godina, kuće i stanovi nemaju izolacije, a za građane su to uvijek velike investicije koje se stalno odgađaju - kaže Pavičić Kaselj.

Najveći je sad posao, ističe Ana Pavičić Kaselj, dobro odraditi povlačenje novca za projekte energetske učinkovitosti iz strukturnih fondova EU, pri čemu posebno treba lobirati da udio koji se sufinancira bude što viši, barem 70, ali i do 85 posto.

Petrinja gradilište

Sada je najviši udio poticaja 80 posto, i to za obiteljske kuće na područjima od posebne državne skrbi. S obzirom na to ne čudi da se većina kuća obnavlja upravo na tim područjima. Prema podacima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, na ovogodišnjem je natječaju do 17. srpnja primljen rekordan 11.851 zahtjev pa mnogi još nestrpljivo čekaju odobrenje. Od 2263 zasad odobrena zahtjeva, čak 1349 obiteljskih kuća upravo je s područja od posebne državne skrbi. Najviše projekata, čak 110, u vrijednosti od 9,3 milijuna kuna, na području je Petrinje. U slučaju petrinjske obitelji Pripuzović 80 posto poticaja znači da im država pokriva oko 60 tisuća od ukupnih 75 tisuća kuna troška postavljanja fasade. Ne čudi stoga što je upravo Petrinja postala veliko gradilište, veće i od Zagreba s 94 odobrena projekta ukupne vrijednosti 6,4 milijuna kuna. Korisnicima na područjima bez posebne državne skrbi poticaji iznose do 40 posto investicije.

- Gradovi, općine, tvrtke i građani prepoznali su prednosti i koristi energetske obnove, i to je jasno vidljivo u porastu interesa za sve projekte. Interes za energetsku obnovu zgrada je tri puta veći, a gradovi i općine su prijavili dva puta više zgrada u odnosu na prošlu godinu - kaže Sven Müller, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Veći interes bio je očekivan nakon što je ove godine znatno pojednostavljen natječaj za energetsku obnovu obiteljskih kuća. Smanjena je potrebna dokumentacija za prijave koje se po novome podnose direktno Fondu i obuhvaćen je veći broj kuća. Građani mogu dobiti 40, 60 ili 80 posto bespovratnih sredstava, ovisno o lokaciji. Lani je odobreno 1587 projekata za obnovu obiteljskih kuća, a ove ih je godine samo do sredine srpnja odobreno 2263.

Velika očekivanja

Da procedura doista nije komplicirana, potvrđuje i Nevenka Glavica iz Klare koja je na ovogodišnjem natječaju dobila poticaje za obnovu fasade i stolarije. Majstore nestrpljivo očekuje 10. kolovoza.

- Svaki sam dan na web stranici Fonda pratila je li objavljen natječaj i konačno ga ugledala 30. travnja. Prijavila sam se među prvima, strahujući da će biti puno zahtjeva pa da neće biti dovoljno novca za sve. Bez poticaja fasada ne bi došla na red još godinama - objašnjava Nevenka Glavica.

Da bi krenula u obnovu obiteljske kuće sagrađene još 1934. godine, koja je dva puta dograđivana i obnavljana, za natječaj je pripremila gruntovni izvadak, građevinsku dozvolu i kopiju osobne iskaznice. Certifikator je izašao na teren i odradio prvi pregled kuće te je pripremila je predračun izvođača radova.

- Već sam 1. svibnja predala sve papire u Fond. Obavijest da nam je zahtjev odobren dobila sam i prije propisanog roka od 45 dana. Odobreni su nam poticaji od 3000 kuna od 9000 kuna troškova nove stolarije, dakle izmjene dva prozora i jednih vrata, te oko 30 tisuća od ukupnih 80 tisuća kuna troškova fasade - priča Nevenka Glavica.

Očekivanja od uštede na grijanju su velika jer je certifikator obiteljsku kuću u Klari svrstao u energetski E razred, a nakon obnove bi trebala preskočiti dva energetska razreda i doći do razreda C ili B.

Antun Pavlić izmijenio je na obiteljskoj kući u zagrebačkoj Ilici svu stolariju. Za osam velikih i sedam malih prozora te dvoja balkonska vrata dobio je državne poticaje od 21 tisuću kuna. Ukupni trošak je oko 57 tisuća kuna.

- Puno je tiše u kući nego prije, a najveće promjene očekujem na računima za grijanje. Dugo smo planirali promjenu stolarije i bez poticaja sigurno još koju godinu investicija ne bi došla na red - priznaje Antun Pavlić.

Primjedbe certifikatora

Kroz staklene stijene i prozore na kućama gubici topline iznose i do 50 posto. Novi prozori imaju dva do tri puta manje toplinske gubitke. Adekvatna izolacija vanjskih zidova godišnje, pak, štedi i do 30 posto energije za grijanje.

Certifikator Mario Nestić ističe da na terenu prilikom prvih pregleda obiteljskih kuća uglavnom utvrđuje najslabije energetske razrede G i F, a kvalitetnim radovima iste kuće mogu dosegnuti B ili C razrede.

- Interes građana je velik, ne bih ulazio u računicu je li to dovoljno. Ovakvi projekti moraju se gledati na način da se radi korak po korak. Kod građana se razvija svijest da mogu postići značajne uštede na boljoj izolaciji kuća, a građevinari razvijaju znanja o novim tehnologijama i materijalima pa se svi na tržištu educiraju o energetskoj učinkovitosti. Bilo bi dobro da se svake godine obnovi barem tri posto stambenog fonda jer bismo na taj način stigli do ciklusa da se fasada mijenja svakih 30 godina, što sada uglavnom nije slučaj - kaže Neven Duić, profesor na zagrebačkom Fakultetu strojarstva i brodogradnje.

Najveći problem koji nastaje kod promjena fasada i stolarije, ističe prof. Duić, jest to što se u projektima ne rade i sustavi ventilacije pa se s novom fasadom i stolarijom stvara kondenzacijski efekt. Ljudi tada mahom otvaraju prozore i ponovno ustvari gube toplinsku energiju. Drugim riječima, postignut je jedan zamah u svijesti, ali potrebna je i daljnja edukacija. Jedan od efekata aktualnih projekata moglo bi biti snižavanje cijena na tržištu na kojem je sve veći interes za takve radove. U građevinskom sektoru, koji je konačno dočekao nove poslove, to, naravno, ne žele prognozirati.

Tim više što od tvrtki dolazi najviše primjedbi na natječaje za projekte energetske učinkovitosti. Certifikatori tvrde da su im nepravedno limitirani iznosi obavljenog posla na 2000 ili 2500 kuna, premda su objekti na terenu različiti pa na nekima mora raditi i do troje ljudi koji više puta izlaze na teren. Iz tvrtki koje su dobile poslove tvrde da je loš model prema kojemu poticaje koje građani dobivaju za radove od države, dobiju tek nakon obavljenog posla.

Teško čekati isplatu

- Najteže je malim tvrtkama kao što smo mi, koje ne mogu čekati naplatu nekog posla dva ili tri mjeseca tijekom kojih moramo isplaćivati plaće i podmiriti sve obveze državi. Mi smo, primjerice, jedan posao ugradnje grijanja na pelet u obiteljskoj kući završili 4. veljače, zatim smo čekali nadzornika da izađe na teren do 29. ožujka, a novac nam je uplaćen tek 26. travnja. Za ovako mali obrt toliko čekati isplatu 20.000 kuna je predugo jer su naši radnici odradili posao i morali smo platiti sav materijal. Dobili smo nekoliko poslova i nakon zadnjeg natječaja pa ćemo vidjeti kako će sve ovaj put sve funkcionirati - objašnjava Božidar Miklobušec, vlasnik tvrtke B Design iz Novog Marofa.

Državi je glavni argument da je osigurala značajne investicije građevinskom sektoru koji je posrnuo u krizi. Naime, osim obiteljskih kuća i višestambenih zgrada, provode se i projekti energetske obnove nestambenih zgrada. Ove je godine tako odobreno i 60 projekata za komercijalne zgrade, a ukupna investicija je 170 milijuna kuna. Riječ je o komercijalnim zgradama u privatnom vlasništvu u kojima je više od 50 posto bruto površine namijenjeno poslovnoj ili uslužnoj djelatnosti, dakle uredima, hotelima, restoranima, ugostiteljskim i industrijskim objektima. Ove je godine na javnom natječaju odobreno i 145 projekata energetske obnove javnih zgrada u kojima su tijela državne uprave, kao što su sudovi i ministarstva. Ukupna je investicija 184 milijuna kuna. Još je nekoliko natječaja s manjim ukupnim iznosima ukupnih poticaja, među kojima je i sufinanciranje projekata obnovljivih izvora energije u turističkom sektoru. Zasad je stiglo 50 prijava, uglavnom hotela i kampova, a plan je dodijeliti 13 milijuna kuna poticaja. Javni poziv za projekte rekonstrukcije javne rasvjete je zatvoren i već je iskorišteno svih 25 milijuna kuna poticaja.

Osviješteni ili racionalni

Interes je velik na svim natječajima. Jesu li građani i poduzetnici odjednom postali jako energetski osviješteni ili razmišljaju racionalno i koriste poticaje gdje god je to moguće?

Građani koji su iskoristili poticaje prije svega zbrajaju uštede na grijanju i benzinu.

- Rekao bih da su građani velikim dijelom jako energetski svjesni, ali su dosad u pravilu skupoća i nedostatak institucionalne potpore bili ključni otežavajući faktori u odgovornijem ponašanju prema okolišu. Nakon sedmogodišnje recesije teško je očekivati od građana da kupuju u pravilu skuplje proizvode jer su ekološki - zaključuje Josip Tica.

Prof. Neven Duić ističe kako je teško očekivati od građana da se odjednom zainteresiraju i razumiju energetiku, pa čak i kad se radi o kupnji električnih uređaja i njihovu svrstavanju u energetske razrede.

- Ljudi kupuju frižider po veličini i boji kuhinje, ne treba biti previše optimističan da će biti osviješteni oko toga što znači koji energetski razred. Najbolja je edukacija na način koliko konkretno novca dugoročno mogu uštedjeti - ističe prof.Duić.

Svi koji su obnavljali fasade i stolariju, očekuju da će imati najmanje 20, 30 posto uštede na svojim računima za grijanje.

Vedran iz Zagreba, koji već nekoliko dana zadovoljno vozi svoj novi hibrid, ima jasnu računicu. Dosad je mjesečno na benzin trošio oko 700 kuna, a sada računa da će trošiti najviše 500 kuna. Jedinu obvezu koju mu je postavila država jest da automobil ne smije prodati najmanje godinu dana.

Na pitanje je li kupio automobil da bi očuvao okoliš, samo se nasmijao.

- Naravno da mi to nije bio primarni cilj, ali je svakako dobro što postoji i taj efekt. Nikada ne bih kupio taj automobil da nije bilo državnih poticaja, ovako je to ispala odlična investicija. Nedavno sam bio u Parizu i tamo je već značajan broj električnih automobila na ulici. Međutim, svako malo se vide i brojna besplatna parkirna mjesta s punjačima. Kod nas je to još uvijek daleko nerazvijenije - napominje Vedran.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. rujan 2024 16:28