ŠEF DRŽAVNOG GIGANTA

Zlatko Koračević: Prvi intervju novog šefa HEP-a

‘Subvencije za solarna polja su jedna velika podvala. Mi krećemo u 3,5 milijardi kuna pravih investicija koje će potaknuti domaće firme’, otkriva nedavno imenovani predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede, giganta o kojem ovisi oporavak ekonomije
 Vjekoslav Skledar/CROPIX

U biografiji Zlatka Koračevića, predsjednika Uprave Hrvatske elektroprivrede , prvo upadne u oči da se 1955. rodio na samu Novu godinu, 1. siječnja. Odatle mu valjda pristupačnost i komunikativnost. Javnost je njegovo imenovanje za šefa najvećeg hrvatskog državnog poduzeća, međutim, dočekala s nepovjerenjem: te nema iskustva u energetici, kažu jedni; te tvrtka kojom je prije rukovodio propala je, kažu drugi. No Koračević sa svojih 57 godina ipak ima terena u nogama.

Nakon što je pet godina bio konstruktor, projektant i voditelj proizvodnje u lepoglavskom IGM-u, gotovo 20 godina radio je na direktorskoj poziciji u lokalnoj drvnoj industriji. Ali već tada se okušao i u politici, pa je četiri godine bio načelnik volonter Općine Bednja, a od 2005. i HNS-ov zastupnik u Saboru, najprije kao zamjenik Radimiru Čačiću . U Saboru je djelovao u odborima za regionalni razvoj, financije i proračun, poljoprivredu i ribarstvo... po čemu se može zaključiti da u društvenu i ekonomsku problematiku ima doista dobar ulaz i uvid.

Naravno da je u HEP postavljen i kao inženjer i kao političar, osoba od stručnog i političkog povjerenja Milanovićeve Vlade, s jasnim zadaćama, prvenstveno da pokrene investicije. I premda ga dio medija ne štedi, ideje i stavovi koje smo čuli od Koračevića u razgovoru u njegovu uredu za HEP znače velik zaokret i donose određenu svježinu.

Kako ste se snašli u energetici? Koliko je javnosti poznato, prije ste radili u drvnoj industriji i u politici?

Osamdeset posto svog radnog vijeka proveo sam u neposrednoj proizvodnji; osim u drvnoj, u početku sam radio i u metalnoj industriji. Diplomirao sam strojarstvo, moje usmjerenje je termotehnika, dakle, ovo nije moj pri dodir s energetikom. Strojarstvo i elektrotehnika usko su vezane discipline, nadovezuju se i nadopunjuju, prema tome, suprotno nekim mišljenjima koja su me dočekala kad sam dolazio u HEP, mogu reći da su moja znanja i iskustvo, bez lažne skromnosti, snažnija nego nekih drugih koji su prije vodili HEP. Primjerice, tijekom 40 godina, od 1950. do 1989., u Hrvatskoj je sagrađeno 19 hidroelektrana, u bivšoj Jugoslaviji 74, hrvatska je industrija u svijetu u to vrijeme sagradila još 50, a u ove 22 godine samostalne Hrvatske sagrađena je samo jedna hidroelektrana.

No imate li vi u energetici i HEP-u svoje ljude, svoju ekipu?

Bilo bi izuzetno neodgovorno da sam se prihvatio ovog posla, a da ne poznajem ljude i da nemam komunikaciju s ljudima koji u određenim područjima, koja pokriva HEP kao energetska kuća, imaju znanja i iskustva, imaju ime. Ovaj čas sam se vratio s elektrotehničkog fakulteta, cijela Uprava HEP-a bila je u posjetu FER-u, dočekali su nas s komentarom: ‘Konačno je netko iz HEP-a došao kod nas!’ To će biti naša praksa. Kad sam došao u HEP, rekao sam, a i dalje stojim iza toga, da je HEP točka na kojoj će se mjeriti konkurentnost cjelokupnog hrvatskog energetskog sektora.

Jeste li mijenjali vodeći tim HEP-a, članove Uprave koje ste zatekli i druge ljude na istaknutim pozicijama?

Osim Uprave nismo nešto bitno mijenjali. Ova dva mjeseca koliko sam u HEP-u uglavnom su utrošena na pripreme pokretanja investicijskog ciklusa kao dijela ukupnih mjera Vlade RH. Planiramo investirati 3,5 milijardi kuna, a već danas smo ugovorili više od jedne trećine. Do kraja svibnja za dvije trećine planiranih investicija otvorit ćemo postupak javne nabave.





Kako biste definirali svoju misiju na čelu HEP-a?

Moja vizija nadograđuje se na sve znanje koje je uključeno u razvoj ove kompanije. HEP je stabilna kompanija koja ima vrlo kvalitetne ljude, može se osloniti na njih, što smo vidjeli i u vrijeme rata kada smo kao država malo dana bili bez napajanja električnom energijom. Nažalost, mnogi procesi koji su se odvijali u bližoj prošlosti još uvijek su nerazjašnjeni i, nažalost, narušili su ukupni imidž HEP-a. No, tvrdim da je to bila kriza upravljanja. Upravljačku strukturu i upravljačke procese stoga moramo mijenjati, ali imamo odlične temelje, struku i znanje, bogato iskustvo onih koji su godinama razvijali HEP.

Naravno da je HEP stabilan kad je u prilici svakome tko ne plati račun isključiti struju. Takav komoditet nema ni jedna druga kompanija.

To je točno, mi imamo taj komoditet, ali to je krajnja mjera jer, primjerice, u gospodarstvu oko 36 posto naših potraživanja nije naplaćeno.





Čini se da Vladin investicijski program, kao način svladavanja gospodarske krize, najvećim dijelom leži na vama?

Ja se nadam da nije tako, a imam i informacije da su i neki drugi krenuli, iako u nekim javnim poduzećima iz objektivnih razloga, što je slučaj i s određenim kapitalnim objektima HEP-a, priprema investicija traje dulje. Mi smo pokrenuli investicijski ciklus, a mene osobito raduje što ga maksimalno usmjeravamo prema domaćoj industriji te se nadamo da će od tih 3,5 milijardi barem 60 posto završiti kod domaćih proizvodnih tvrtki.

Možete li nam otkriti o kakvim je investicijama riječ? Rekli ste da je milijarda već krenula...

Koračević: Milijardu i tristo milijuna kuna investicija već je ugovoreno. Od 3,5 milijardi, jedna milijarda usmjerena je u revitalizaciju i dizanje kapaciteta proizvodnih objekata. Upravo je pokrenuta obnova naše najveće hidroelektrane, Zakučac; ima četiri agregata i u sljedeće četiri godine svake ćemo godine po jedan zamijeniti novim. Tako ćemo ukupnu snagu povećati za oko 50 megavata. Kreće revitalizacija HE u Dubrovniku, one postojeće... Naime, zbog slabe pripremljenosti investicija u nove objekte, ključne su nam revitalizacije postojećih elektrana. Potom, dovršit ćemo centar za upravljanje elektranama na slivu rijeke Cetine koji će optimirati proizvodnju pet elektrana na rijeci Cetini i ‘izvući’ proizvodnju dodatnih kilovatsati. Pripremamo obnovu i dizanje kapaciteta ostalih objekata, Senja, Vinodola... Povećat ćemo učinkovitost termoelektrana, ponajprije dviju u Zagrebu, i smanjiti gubitke u mreži, s tim da su već danas gubici u prijenosu u unutar dva posto, što je europski prosjek.

Članak u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju Nedjeljnog Jutarnjeg

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
19. rujan 2024 10:51