Zagreb se nepotrebno širi na periferiju grada gdje ne postoji komunalna infrastruktura. Time nastaje velik trošak, objašnjavaju stručnjaci iz agencije Avison Young u svojoj studiji ‘Urbana regeneracija u Zagrebu VS širenje grada na periferiju‘, koju su napravili u suradnji s arhitektonskim studijom 3LHD, te se dovođenjem i održavanjem komunalne infrastrukture uništava zelenilo na oranicama na kojima se razvija novogradnja, dok se u naselju stvaraju prometne gužve, buka i onečišćava se zrak stanovnicima i narušava se kvaliteta života.
Gradnja na periferiji je, smatraju, većinom stihijska i događa se "točkasti urbanizam", a komunalna infrastruktura - prometnice, javni prijevoz, vodovod, kanalizacija, javna rasvjeta, javni sadržaji poput parkova, škola, vrtića, ambulanti - ne prate razvoj. Odnosno prate naknadno, dijelom, i to je vrlo skupo.
Stanovnici na periferiji u praksi često imaju dodatni automobil u obitelji, te su stručnjaci za ovu studiju izračunali da je godišnji trošak dodatnog automobila 6.000 eura, plus gorivo na godišnjoj razini za dva vozila je oko 2000 eura. Pritom, po osobi ako se gleda vremenski, svako provede punih sedam dana vožnje na posao i natrag.
Taj su izračun dobili tako što su uzeli u obzir da je prosječna cijena uvezenih automobila u 2024. godini 15 800 eura. Godišnji troškovi automobila su: tehnički pregled i registracija 200 eura, obavezno osiguranje 300 eura, kasko 700 eura, servis 200 eura, sitni popravci 200 eura, nove gume 400 eura, izmjena guma 100 eura, parking 720 eura i rata kredita (godišnje) 3622 eura. Ukupno 6442 eura.
Stanovnici na periferiji postaju "ovisni" o automobilu i, u pravilu, žive značajno dalje od mjesta rada. Zagreb je po prometnim gužvama u svjetskom vrhu, pokazuju podaci iz studenog ove godine. Pritom, Zagreb nema visoku gustoću naseljenosti, odnosno broj stanovnika po km 2. U gradu se nalazi preko 2,2 milijuna četvornih metara neaktiviranog zemljišta u javnom vlasništvu, ali ono se ne koristi za svrhu stanovanja. Upravo takva slabo iskorištena imovina u širem gradskom centru ima pristup komunalnoj infrastrukturi i javnom prijevozu kao što su nekadašnji Gredelj, Zagrepčanka/Klaonica, Badel, te predstavlja veliki potencijal izgradnje uređenih kvartova, rješavanja prometnih gužvi i rasta kvalitete života. U kojima bi bilo i stanova za najam ili po cijeni kvadrata koji su dostupniji slično kao na rubu grada, a ne samo luksuznih.
Analiza mladih stručnjaka iz Avison Young uspoređuje razvoj grada preko urbane revitalizacije na primjeru nekadašnjeg Gredelja iza Glavnog kolodvora u širem centru grada u odnosu na širenje grada na periferiji primjerice u naselju Sveta Klara. Unutar obuhvata nekadašnjeg Gredelja je teoretski moguće postići veću gustoću stanovanja primarno zbog razvijene mreže velikih prometnica u blizini i ostale komunalne infrastrukture, dok je, objašnjavaju, za isti broj stanovnika na periferiji potrebno izgraditi značajno veću površinu obuhvata, odnosno zemljišta. Pretpostavka u njihovoj studiji bila je da dio stanovnika koji putuju na posao iz naselja kao što je Sveta Klara, rade u centralnoj poslovnoj zoni u Zagrebu (Vukovarska, Radnička, Heinzelova). Revitalizacijom samo Gredelja, kako kažu, koji ima oko 400 000 kvadrata može se uštedjeti milijun kvadrata zelenila na periferiji, odnosno poljoprivrednog zemljišta.
Razvoj grada unutar urbanog tkiva i povećanje gustoće naseljenosti, kako navode u studiji, dovelo bi do: očuvanja prirode i zelenih površina, smanjenja prometnih gužvi, manje zagađenja zraka, smanjenje zagađenjem bukom, više korištenja javnog prijevoza i biciklističkih staza, nižeg troška gradnje i održavanja komunalne infrastrukture, višestruko jeftinijih komunalnih usluga posljedično je moguće smanjiti ili ne povisivati poreze, te veće društvene uključenosti i manje usamljenosti. Izračunali su u Avison Young da bi se razvojem većih neiskorištenih područja u Zagrebu sačuvalo jedan milijun četvornih metara zelenila, da bi bilo 4 300 vozila manje, a 4000 biciklista i korisnika javnog prijevoza više, uz 25 milijuna eura uštede na proširenju prometnice i tramvajske veze.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....