KRIZA U STUDENTSKOM CENTRU

Zbog minusa od 10 milijuna kuna od jeseni skuplji obroci u menzama

Stotine studenata godišnje ostane bez svojih plaća, a utjerati dug tvrtkama neplatišama čini se nemogućom misijom. Ravnatelj SC-a ističe da svi studenti, ako tri mjeseca nisu dobili plaću, imaju pravo na odgovarajuću naknadu Centra
 Ranko Šuvar/CROPIX

Studentski centar u neizdrživoj je financijskoj situaciji pa će, doznajemo, već od jeseni podići cijenu obroka u zagrebačkim menzama. Nove cijene neće biti poznate još nekoliko mjeseci, s obzirom na to da Sveučilište, Ministarstvo obrazovanja, Studentski centar i Studentski zbor još “dogovaraju korekcije cijena u prehrani”. Što je tome uzrok?

Slabiji interes tvrtki

Ekonomska kriza, naime, uvukla se i u SC, koji je zbog slabijeg interesa tvrtki za zapošljavanje studenata samo lani izgubio deset milijuna kuna prihoda preko studentskog servisa.

Manji prihodi

Kako nam je potvrdio ravnatelj SC-a Niko Vidović, umjesto očekivanih 50 milijuna kuna prihoda, ostvarili su samo 40 milijuna. Izgubili su, kaže Vidović, barem jedan novi paviljon u nekom od studentskih domova, a dodaje da je i u prva tri mjeseca ove godine zamjetan trend manjeg zapošljavanja studenata.

- Prihodi od obroka, smještaja i subvencija Ministarstva uvijek su isti, odnosno stabilni. No, naš drugi izvor prihoda, studentski servis, značajno je podbacio. Razvidno je to i iz broja izdanih studentskih ugovora. Tako samo ih u 2008. izdali 250.000, u 2009. 220.000, a u ovoj će ih godini, ako je suditi po prva tri mjeseca, biti još manje - kaže Niko Vidović.

Dodaje da se SC ipak u posljednjih pet godina nalazi u stabilnoj financijskoj situaciji, ali da će morati uslijediti promjene. Drugim riječima, u budućnosti se očekuje novi udarac na džep studenata.

- Mi imamo jako veliku obvezu - u jednoj godini moramo studentima osigurati osam milijuna obroka. To je vrlo zahtjevna financijska zadaća s obzirom na to da iz godine u godinu poskupljuju svi elementi koji izravno utječu na naše rashode poput skupljih namirnica i režija. Bez obzira na to, mi još držimo istu cijenu obroka, no od jeseni ćemo je morati korigirati naviše - kaže Vidović.

Neplatiše varaju studente

No, osim globalne ekonomske krize, na prihode SC-a znatno utječu i tvrtke neplatiše koje mjesecima ne isplaćuju plaće studentima koji su za njih obavljali honorarni posao. Takvih je tvrtki u prosjeku 60-ak godišnje, no SC-u su u proteklom razdoblju nanijeli štetu veću od milijun kuna. Najsramotniji je primjer 20-ak studenata iz Zaprešića, koji tvrde da im je tvrtka Matica, za gradnju krova na shopping centru West Gate, ostala dužna više od 100.000 kuna i dosad su uzalud čekali na isplatu zarađenog.

‘Strpite se do ponedjeljka’

Odgovori koje mjesecima dobivaju od SC-a ili tvrtke uglavnom se svode na “naviknite se, tako je to kod nas” ili “strpite se do idućeg ponedjeljka”. A prošlo je već previše ponedjeljaka pa ne čudi ogorčenje studenata Ekonomije i Građevine.

- Sve što želimo je da se ono što smo pošteno zaradili pošteno plati. Svakom od nas tvrtka duguje po nekoliko tisuća kuna, a dio odgovornosti svakako je i na SC-u - rekao je Ivan Mandić, kojeg je “društvo neisplaćenih” imenovalo za svog glasnogovornika.

Tko to potkrada studente koji su pošteno radili?

- Svi studenti koji plaću nisu dobili tri mjeseca imaju pravo svoj novac potraživati od samog SC-a. Servis je to dužan isplatiti, a na nama je da nakon toga novac od tvrtki neplatiša potražujemo sudskim putem - izjavio je za Jutarnji ravnatelj SC-a Niko Vidović.

Napominje, međutim, da oni nisu glavni krivac za lošu financijsku sliku Centra.

Oštetili su ih za milijun kuna, a do sada je SC sudskim putem uspio vratiti 400-tinjak tisuća kuna.

Ipak, iako SC-u to nije značajan financijski problem, svakako ih treba istaknuti jer su svojim neodgovornim i bahatim ponašanjem oštetili stotine studenata, kojima nisu isplatili plaće za njihov rad.

SC, na žalost, ne želi otkriti nazive tih tvrtki pozivajući se na poslovnu tajnu, no ustupio nam je podatke o njihovu broju.

Tako je u 2006. neplatiša bilo 90, u 2007. godini 59, 2008. bilo ih je 60, a protekle godine 53 su tvrtke zakinule svoje honorarne radnike.

I dok neki studenti s kojima smo razgovarali, u strahu da će si time umanjiti šanse za isplatu zasluženih plaća, ne žele prokazati svoje bivše poslodavce, to su hrabro učinili momci iz Zaprešića. Kad bi svi slijedili njihov primjer, takvih bi tvrtki jamačno bilo znatno manje. ( V. P.)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 01:52