Zagrebačka Gradska skupština prihvatila rebalans proračuna Grada Zagreba, veći za 721 milijun kuna

Zagrebačka Gradska skupština prihvatila je na sjednici u četvrtak rebalans proračuna Grada Zagreba kojim se proračun s 15 milijardi i 126 milijuna kuna, koliki je bio u 2021., kada je izglasan, povećao za nešto više od 721 milijun kuna jer su rashodi i izdaci grada veći od planiranih.

Rebalans proračuna prihvaćen je većinom glasova gradskih zastupnika - 26 je bilo za, a 12 protiv. Većinom glasova nisu prihvaćeni amandmani na rebalans koje je predložio Klub Mosta, a među kojima je i bio i onaj da se asistentima u nastavi sa 30 kuna po satu, satnica poveća na 40 kuna.

Oporbeni gradski zastupnici kritizirali su rebalans. Iz HDZ-a su poručili da je prenapuhan, a iz stranke Bandić Milan 365 da je u 15 mjeseci gradska vlast podigla 3,9 milijardi kuna kredita.

Herman: rebalans netransparentan, nerealan i prenapuhan

HDZ-ov Mislav Herman ustvrdio je da je rebalans netransparentan, u potpunosti nerealan i prenapuhan, a zbog toga će se u sljedeću godinu prenijeti manjak od 523 milijuna kuna. Rekao je i da se predviđa prihod od 350 milijuna kuna, što je vjerojatno prodaja udjela u vlasništvu tvrtke APIS IT-a državi, te da prema njihovim saznanjima ove godine do te realizacije neće doći, a iduće godine po toj cijeni, vrlo vjerojatno nikako jer je prošla gradska vlast taj udio od 49 posto, htjela prodati za 284 milijuna kuna, što nije prošlo.

Gradonačelnik Tomašević opovrgnuo je kritike oporbe da se ništa nije promijenilo financijski te istaknuo da su Grad preuzeli polovicom 2021. te su morali smisliti kako se izvući iz milijardu kuna fiktivnih prihoda u 2021. od prodaje Gredelja, Zagrepčanke i Paromlina. Kad su preuzeli upravljanje Gradom zaduženost Grada je bila 16,33 posto, a sada je 13,92 posto, istaknuo je Tomašević. Rekao je i da su ostvarili i balansirani izvještaj o izvršenju proračuna od gotovo nula kuna deficita, prvi puta u zadnjih pet godina imali su rekordno mali deficit koji je zanemariv. Tomašević je poručio i kako odgovorno tvrdi kako nema nikakvih dospjelih obaveza Grada prema Zagrebačkom holdingu.

Tomislav Tomašević

Tomislav Krišto/Cropix

HDZ-ovu Hermanu je rekao kako se nada da će kao gradski zastupnik zastupati interese Grada te da će im pomoći da ostvare što bolju cijenu u prodaji udjela tvrtke APIS IT-a državi u pregovorima koji kreću s Ministarstvom financija i Vladom.

Što se tiče amandmana Kluba Mosta kojim se tražilo da se asistentima u nastavi s 30 kuna po satu, satnica poveća na 40 kuna, Tomašević je rekao da je prosječna satnica u Hrvatskoj 25 kuna, a u Zagrebu su su je za ovu godinu dignuli na 30 kuna te će se truditi da to bude još više u proračunu za sljedeću godinu. Također je rekao da su u Zagrebu povećali i broj asistenata u nastavi te da i za to izdvajaju više milijuna kuna. A na kritiku oporbe kuda ide 73 milijuna kuna za ZET, Tomašević je rekao da najviše toga ide za sufinanciranje nabave 65 autobusa koji će se financirati iz EU sa 85 posto.

Prihvaćeno i zaduženje od 300 milijuna kuna

Konsolidirani Proračun Grada Zagreba za 2022. iznosi 15.848.147.500 kuna. U prijedlogu rebalansa gradonačelnika Tomaševića navedeno je da se njegovoj izradi pristupilo slijedom stvaranja dodatnih obveza za proračun koje nisu bile obuhvaćene prvotnim planom. Riječ je o nužnosti osiguranja dodatnih sredstava za isplate naknada roditeljima odgojiteljima jer je Visoki upravni sud ukinuo Odluku kojom je ta mjera bila redefinirana te je bilo nužno osigurati dodatnih 308 milijuna kuna. Globalni poremećaji na energetskom tržištu i inflacija koji su prouzrokovali rast ne samo cijene energenata već i rast cijena u svim drugim djelatnostima također su nametnuli nužnost osiguravanja dodatnih sredstava, ne samo za potrebe podmirenja materijalnih troškova proračunskim korisnicima Grada, već i dodatnih sredstava za nastavak kapitalnih ulaganja prvenstveno za obnovu objekata javne namjene oštećenih u potresu. Sredstva za kapitalna ulaganja se tako ukupno povećavaju za 242,3 milijuna kuna, a rezultat su potrebe pojačanih kapitalnih ulaganja u infrastrukturu i objekte javne namjene.

Gradski zastupnici na sjednici su prihvatili i prijedlog gradonačelnika Tomaševića o zaduženju Grada u eurima za iznos koji predstavlja protuvrijednost 300 milijuna kuna, kod kluba banaka. Način i rok vraćanja su dvije godine poček i pet godina otplata u 10 jednakih polugodišnjih rata. Kredit će se koristiti za realizaciju kapitalnih ulaganja za gradnju i održavanje nerazvrstanih cesta, za izgradnju objekata prema Programu radova kapitalnih ulaganja u objekte za društvene djelatnosti i u obnovu objekata oštećenih potresom te za Program javnih potreba u kulturi.